Na tržištu rada u Bosni i Hercegovini posljednjih je godina sve vidljiviji odljev radne snage i povećan broj stranih radnika. Od 2013. godine do danas iz Bosne i Hercegovine otišlo je oko 660.000 osoba, a broj radnika koji iz Bangladeša, Turske i Nepala dolaze raditi u BiH povećan je za 30 posto.
Isti posao
S nedostatkom radne snage već godinama se bori i većina kompanija u oblasti prijevoza. Iz Bosne i Hercegovine je od 2019. godine do danas otišlo više od 6500 profesionalnih vozača. Svi oni otišli su raditi isti posao, ali za mnogo bolje plaće i bolje uvjete rada. Također, u istom ovom razdoblju oko 1700 prijevozničkih tvrtki preregistrirano je iz Bosne i Hercegovine, uglavnom u Sloveniju i druge zemlje Europske unije. Nikola Grbić, predsjednik Udruge prijevoznika Republike Srpske, za BHRT je komentirao kako bismo uskoro mogli ostati bez ove djelatnosti. - Bojim se, kako je krenulo, da ćemo u idućih godinu, dvije, tri najvjerojatnije u potpunosti ostati bez ove djelatnosti, da nam neće imati tko dovesti robu, repromaterijal ili voziti putnike, učenike i radnike na posao, u školu i tako dalje. Ako se nešto ne promijeni, a kako trenutačno stvari stoje, nema volje ni želje da se bilo što uradi - kazao je Grbić za BHRT. Kako piše navedeni medij, profesionalnim vozačima, uz slabe plaće i loše uvjete rada, posao dodatno otežava i vrlo loša cestovna infrastruktura u Bosni i Hercegovini.
Nedostatak radnika primjetan je i u drugim branšama. Koliko se odlazak radnika održava na građane, najbolje znaju svi oni koji su u posljednje vrijeme pokušali angažirati soboslikara, keramičara, električara ili vodoinstalatera.
Strani radnici
Građevinski radnici, ugostitelji, kuhari - pojedine djelatnosti se za posljedicu sve više oslanjaju na stranu radnu snagu. To pokazuju i podaci prema kojima je samo od siječnja do studenoga odobreno više od 3000 radnih dozvola stranim državljanima. Podsjetimo, ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produljenje i novo zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini u godini u koju smo ušli iznosi 6073, od čega se na Federaciju BiH odnosi 4295 dozvola, Republiku Srpsku 1400, a Distrikt Brčko 378. •