porast ilegalnih prelazaka

BiH kao alternativna ruta: Veće grupe migranata mogle bi krenuti prema BiH

03.03.2017.
u 12:48
Grupa koja se nalazi u Šidu, pokušava na sve moguće načine preko BiH stići u EU. Dakle, prema našim saznanjima, veće grupe osoba mogle bi krenuti prema Bosni i Hercegovini", kazao je Ujić.
Pogledaj originalni članak

Smanjen migracijski priliv u susjednim zemljama, na koji statistički pokazatelji ukazuju, ne znači nužno i smanjen pokušaj ilegalnih ulazaka u Bosnu i Hercegovinu. Naprotiv, podaci Granične policije BiH ukazuju na to da se pokušaji ilegalnih prelazaka državne granice povećavaju, piše Klix.ba. 

Usljed neprilika koje su zadesile migrante u zemljama regije, oni sve češće pribjegavaju alternativnim rutama prema Europskoj uniji. Nepovoljan položaj migranata u zemljama regije, posebno u Srbiji i Makedoniji, navodi ih pribjegavanju alternativnim metodama u svojoj namjeri da stignu u zemlje Europske unije. U posljednje vrijeme to podrazumijeva, kako su rekli iz Granične policije BiH, korištenje teritorije BiH kao tranzitnog područja na putu prema zemljama Europske unije.

Samo je u siječnju 2017. godine u ilegalnom prelasku granice, u dva slučaja, otkriveno pet državljana Sirije i po dva državljanina Afganistana i Iraka. Već u veljači je, u devet slučajeva, otkriveno 13 državljana Pakistana, pet Afganistana, tri Sirije, dva Alžira i po jedan državljanin Iraka, Irana i Palestine.

Posljednji evidentiran slučaj bio je 25. veljače 2017. godine, kada su pripadnici JGP Bijeljina u suradnji sa službenicima CJS MUP-a RS u jutarnjim satima otkrili dvije grupe ilegalnih migranata u blizini Međunarodnog graničnog prijеlaza Rača. 

"Posljednji evidentirani slučajevi u veljači 2017. godine ukazuju na to da migranti iz zemalja visokog migracijskog rizika u pojedinačnim slučajevima i u manjim grupama nastoje koristiti teritorij BiH kao tranzitno područje na putu prema zemljama EU", navela je Dujković.

Dodala je da je dvadeset osoba afroazijskog porijekla predano pripadnicima Službe za poslove sa strancima BiH koji su pokrenuli proces readmisije osoba, propisane Sporazumom o readmisiji s Republikom Srbijom.

Iako se Granična policija BiH poziva na izvješća EUROPOL-a, IOM-a, FRONTEX-a i dr. relevatnih međunarodnih organa koji ukazuju na to da Bosna i Hercegovina trenutno nije izložena masovnom migracionom pritisku, direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić upozorava da će se stvari promijeniti čim se za migrante ukažu povoljne vremenske prilike.

"Imamo određene operativne podatke da u Srbiji više tisuća osoba kruži s namjerom da nađu put ka Europskoj uniji i da to traje već mjesecima. Mađarska je dobro zatvorila svoje granice, Hrvatska također prema Srbiji, tako da jedan dio migranata pokušava preko Rumunije ući u EU, to je nova ruta. A druga grupa koja je bliža granici, odnosno grupa koja se nalazi u Šidu, pokušava na sve moguće načine preko Bosne i Hercegovine stići u EU. Dakle, prema našim saznanjima, veće grupe osoba mogle bi krenuti prema Bosni i Hercegovini", kazao je Ujić.

Dodao je da je otvorena i nova ruta preko Podgorice, Trebinja, Mostara, dalje prema Širokom, do Imotskog, ali i da na sve druge načine migranti pokušavaju stići do svog cilja, gdje ih naposljetku hapse hrvatski policijski službenici. 

Glasnogovornica Granične policije BiH Sanela Dujković kazala je da je u ilegalnom prelasku državne granice u 2016. godini otkriveno 218 osoba, što je povećanje za 39 ili 21,79 posto u odnosu na 2015. kada je evidentirano 179 osoba. 

"Prilikom ilegalnog ulaska otkrivena je 141 osoba, a prilikom izlaska njih 77. Na graničnim prijelazima otkriveno je 45 osoba (na ulazu 17 i na izlazu 28), a izvan graničnog prijelaza 173 osobe (na ulazu 124 i izlazu 49)", istaknula je Dujković, dodavši da su osobe otkrivene u ilegalnom prelasku državne granice imale državljanstva 20 zemalja. 

Ističe da je među njima najveći broj državljana BiH (52), te da je među državljanima susjednih zemalja otkriveno je 19 državljana Srbije, 16 Hrvatske i šest državljana Crne Gore. 

"U ilegalnom prelasku otkriveni su i državljani Turske (25), Belgije i Kosovo (po 16), Italije (9), Pakistana i Šri Lanke (po 8), Albanije i Sirije (po 7), Kolumbije (5), Indije (4), Holandije (3), Irana, Njemačke, Kube, Maroka i Francuske (po 2); Slovenije, Palestinske Samouprave, Libana, Iraka, Jordana, Irske i Azerbejdžana (po jedna osoba)", navela je Dujković.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.