Pred Bosnom i Hercegovinom se u idućih šest godina otvara prostor za sudjelovanje u nekoliko projektnih programa koje financira Europska unija, a čija ukupna vrijednost prelazi 23 milijarde eura. Naravno, riječ je o sredstvima koja neće unaprijed biti alocirana na pojedine zemlje - potencijalne, kao i kandidate za EU, no, koliko će od toga financijskoga kolača pripasti BiH, ovisi isključivo o spretnosti domaćih vlasti na svim razinama, piše Večernji list BiH. Još su samo dva mjeseca preostala za prijavu projekata iz BiH koji će se financirati grantovima iz Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF), a koji je pak dio Ekonomskog i investicijskog plana za zapadni Balkan. Plan će mobilizirati do 9 milijardi eura financijskih sredstava i usredotočiti se na ključna područja, poput povezivanja, posebice u prometu i energetici, zelenoj tranziciji i digitalnoj transformaciji. Nedavno je iz Izaslanstva EU-a u BiH potvrđeno kako je kraj kolovoza rok do kojega je potrebno prijaviti projekte, a o izboru WBIF projekata za trenutačni krug ulaganja odlučivat će se u prosincu 2021. godine.
Međutim, tu ne prestaje priča o ulaganjima u regiju zapadnoga Balkana, pa tako i BiH. Naime, upravo se posljednjih mjeseci intenzivira proces pripreme za prijavu za projekte koji će se tek financirati iz instrumenta pretpristupne pomoći EU-a IPA III za razdoblje od 2021. do 2027. godine, koji je vrijedan 14,5 milijardi eura, a namijenjen je svim zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima.
Aktivno se pripremaju i u županijama, a koje će u ovom krugu planiranja sredstava biti vidljive, odnosno imat će mogućnost prijave na projekte koji će izravno voditi poboljšanju ekonomske situacije. Strateško planiranje kako bi se predvidjele potrebe koje stoje pred pojedinim županijama pritom je ključni dio pripreme i ugrađivanja navedenih potreba u strateške dokumente, a u tom kontekstu bitno je napisati zrele projekte koji će onda dobiti “zeleno svjetlo”. Napomenimo i kako su u ovoj fazi programiranja sredstava, 2021. i 2022. godine, zastupljeni sektori koji su u isključivoj ili neizravnoj nadležnosti županijske razine vlasti.
Osim iznimno vrijednih projekata iz domene pretpristupnoga fonda IPA II, u Bosni i Hercegovini trenutačno se realizira više od 40 projekata u kojima značajnu ulogu imaju međunarodne organizacije, kao i lokalne zajednice, odnosno općine i gradovi, a koji za cilj imaju zaštitu okoliša, energetsku učinkovitost, ekonomski razvoj, kao i stvaranje novih radnih mjesta.
Međunarodni donatori
Još je 2019. godine napravljena online mapa koja sadrži i opisuje ove projekte, a trenutačno je vodi Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) u BiH. Među projektima koje financiraju međunarodni donatori ističe se nekoliko onih koji vode izravnom jačanju ekonomije. Projekt integriranog lokalnog razvoja - faza III (ILDP3) jedan je od njih, provoditelj je UNDP, a donator UNDP i vlada Švicarske.
Taj projekt pruža podršku velikom broju domaćih partnera u planiranju, provedbi, praćenju i izvješćivanju o realizaciji svojih razvojnih prioriteta na integrirani način. Ovakvi sustavi planiranja razvoja i upravljanja razvojem na entitetskoj, županijskoj i lokalnoj razini jačaju učinkovitu provedbu javnih politika i tako doprinose poboljšanim razvojnim rezultatima za građane.
ILDP je podržao uspostavljanje entitetskih financijskih mehanizama za lokalni razvoj, koji predstavljanju javne financijske mehanizme i služe za jačanje sustava. Tu je i hvalevrijedan projekt “Dijaspora za razvoj” (D4D), dok je u kontekstu izravnog ulaganja EU-a u osnaživanje ekonomije u Bosni i Hercegovini potrebno uputiti na “EU4Business”, “EU4Agri”, kao i nove projekte “EU4BusinessRecovery” i “EU4AgriRecovery”, čija je realizacija počela 1. siječnja ove godine.