Socijalni jaz u Bosni i Hercegovini povećava se iz godine u godinu. BiH danas ima 90 multimilijunaša, od kojih neki raspolažu i s više od 30 milijuna dolara. Istodobno je sve više siromašnih. Dok siromašna i srednja klasa ili ono što je od nje ostalo razbija glavu koju namirnicu za osnovne životne potrebe izabrati kako bi u kućnom proračunu ostalo više novca, oni drugi biraju između auta marke Mercedes i Maserati, koji često stižu na tržište BiH. Isti porez plaća se i za automobil marke Maserati i za pelene ili brašno. Procjenjuje se kako oko 700.000 građana živi na rubu siromaštva u BiH, zemlji koja je svrstana među prvih 20 na listi najsiromašnijih u svijetu. Uz njih ide pola milijuna umirovljenika i isto toliko nezaposlenih. Manji dio njih još se može nazvati srednjom klasom, a oko 15% su imućni. Ekonomisti upozoravaju na to da ovakav sustav nije dobar i da će, ako se nastavi takav trend, socijalno raslojavanje biti još veće. Potrošačka košarica u BiH najskuplja je u Europi ako se uzmu u obzir prosječne mjesečne plaće i mirovine. Prema podacima Centara civilnih inicijativa (CCI) koji je, prateći petogodišnje trendove, uradio sveobuhvatno istraživanje pod nazivom “Stanje nacije”, a kojim je obuhvaćena kvaliteta života građana, potrošačka košarica u odnosu na plaće i mirovine dvostruko je više rasla. Prosječna mirovina, prema CCI-jevu istraživanju, porasla je za manje od osam posto, odnosno za 27 KM, plaća za tri posto, odnosno za 22 KM, a potrošačka košarica za tri posto, što je povećanje od 57 KM. Jednostavnom računicom, u našoj zemlji potrebne su dvije mjesečne plaće kako bi prosječna četveročlana obitelj mogla pokriti sve životne troškove u tijeku jednog mjeseca ako se uzme u obzir da se prosječna mjesečna plaća kreće oko 830 KM, te je pokrivenost potrošačke košarice mirovinom oko 20 posto. Sve upućuje na stagnaciju životnog standarda, piše Večernji list BiH.
U posljednjih pet godina prosječna plaća u BiH kreće se od 800 do 830 KM.
Visoka primanja povećavaju prosjek u odnosu na prosječne plaće u realnom sektoru, odnosno u gospodarstvu. Kod privatnih poslodavaca prosjek plaća od neto zarade je dosta nizak i primanja su od 450 do 650 KM, te su dvostruko niže od prosječnih plaća proračunskih korisnika. Također, velik je raspon između najmanje i najveće mirovine. No, vrlo je malo umirovljenika koji imaju visoke mirovine. Stoga, kada se uzmu u obzir troškovi života, mali je broj kućanstava čija primanja mogu pokriti troškove potrošačke košarice.
Tako četveročlana obitelj za prehranu minimalno mjesečno treba izdvojiti 400 do 600 KM.
Čak 62 posto umirovljenika prima mirovinu od 326 maraka. Potrošačka košarica za njih je nezamisliva. Umirovljenici ne kupuju ni jednu četvrtinu ili petinu namirnica koje predviđa potrošačka košarica. Oni kupuju samo najosnovniju hranu, lijekove i plaćaju komunalije. Luksuzom se čak smatra ako se napravi obilniji ručak za neki blagdan.