Bogić Bogićević prihvatio je kandidaturu za gradonačelnika Sarajeva. Iako se još uvijek čeka na objavu službenih rezultata lokalnih izbora, jasno je da će stranke “četvorke” imati većinu u Gradskom vijeću koje bira gradonačelnika, piše Večernji list BiH.
Bez komplikacija
Prema predizbornom dogovoru stranaka “četvorke”, a to su Narod i pravda (NiP), Socijaldemokratska partija (SDP), Naša stranka (NS) i Nezavisna bosanskohercegovačka lista (NBL), mjesto gradonačelnika pripada SDP-u. Iz ove stranke još su ranije najavili kako će njihov prvi prijedlog biti Bogić Bogićević, a kako o njemu ovisi hoće li to i prihvatiti. Iako je narušenog zdravstvenog stanja, Bogićević je jučer preko SDP-a potvrdio da prihvaća kandidaturu.
To znači da bi odmah nakon formiranja novih općinskih vijeća u četirima sarajevskim gradskim općinama (Centar, Stari Grad, Novi Grad i Novo Sarajevo) biti pokrenuta procedura izbora vijećnika u GV, a potom će oni izabrati Bogićevića za gradonačelnika. On bi na toj poziciji trebao zamijeniti Abdulaha Skaku čiji SDA, sasvim izvjesno, prelazi u oporbu.
Odnos snaga u novoizabranim općinskim vijećima u Sarajevu takav je da “četvorka” gotovo u svim ima natpolovičnu većinu ili će im biti potrebna potpora Platforme za progres, koja je i ranije iskazivala spremnost na suradnju s “četvorkom”. Demokratska fronta (DF) i Savez za bolju budućnost (SBB) doživjeli su izborni fijasko u Sarajevu i na granici su izbornog praga u većini općina. Međutim, “četvorka” svakako ne računa s njihovim glasovima, baš kao ni na županijskoj razini, gdje se također priprema smjena vlasti.
Oko izbora gradonačelnika ne bi trebalo biti većih komplikacija. Socijaldemokratska partija BiH, kao jedna od stranaka takozvane četvorke, nije imala nijednog kandidata za načelničke pozicije u sarajevskim općinama, ali je kompromis s ostalim koalicijskim strankama bio da SDP predloži svog kandidata za gradonačelnika Sarajeva. S obzirom na to koliko su glasova osvojile stranke “četvorke” u gradskim općinama, izvjesno je da će upravo taj politički blok biti u poziciji imati većinu u Gradskom vijeću, a samim tim i izabrati gradonačelnika, i to najkasnije početkom iduće godine.
Jesam Srbin, ali ne po profesiji
Bogić Bogićević bio je član Predsjedništva bivše SFRJ od 1989. do 1991. godine. Najpoznatija je i povijesno najvažnija njegova odluka na sjednici Predsjedništva SFRJ koja se održala 12. ožujka 1991. godine kada je ovo kolektivno tijelo vlasti na saveznoj razini odlučivalo o uvođenju izvanrednog stanja u SFRJ. Formalno, vojni vrh predlagao je podizanje borbene spremnosti, ali je stvarni cilj bio državnim udarom uvesti vojnu upravu u Sloveniji i Hrvatskoj te vojno-političkim mjerama srušiti političko vodstvo u Bosni i Hercegovini i Makedoniji.
Bogićevićev glas bio je presudan jer je Milošević već imao kontrolu nad glasovima predstavnika Srbije, Crne Gore, Vojvodine i Kosova.
Očekivali su da Bogićević kao Srbin također bude za uvođenje izvanrednog stanja, ali on je glasovao protiv. Prije samog glasanja, kao i neposredno nakon toga, Bogićević je bio pod velikim pritiskom Beograda. Taj je glas prevagnuo, čime je spriječena vojna intervencija JNA. Tada je poručio: “Ja jesam Srbin, ali ne po profesiji”.
Iako je veći dio rata proveo u Sarajevu te bio aktivan član SDP-a, Bogićević nikada poslije toga nije obnašao visoke pozicije u vlasti. Ipak, osoba je od velikog političkog i moralnog autoriteta te su njegovu kandidaturu za gradonačelnika Sarajeva, koja je ceremonijalna funkcija, pozdravile i političke opcije koje nisu u sastavu “četvorke”. •
Ovo ukazuje na to da u Sarajevu, ali i u ostatku BiH, žive u velikoj većini proeuropski orijentirani građani. To je dobra vijest kako za BiH, tako i za njeno bliže i šire okruženje. Nadam se da će se ovaj trend nastaviti i na sljedećim izborima.