Ukočenost u vratu može nastati naglo, uslijed krivog pokreta ili svakodnevnim nakupljanjem zbog višesatnog sjedenja pred računalom ili u automobilu, krivog držanja te premalo kretanja, što je puno učestalije. U svim tim položajima glava je nagnuta prema naprijed, a to napreže ili opterećuje stražnju stranu vrata gdje se nalaze mišići, tetive te zglobovi i diskovi. No problem nastaje onda kad se mala “zatezanja” i bol negiraju toliko dugo dok se ljudi ne “zakoče”. Tek će onda tražiti stručnu pomoć.
- Još jedan uzrok koji dovodi do ovoga stanja su i emocije. Naime, čovjeku je urođeno da emocije potiskuje stezanjem mišića. Svakodnevna izloženost stresu, nelagodnim i rizičnim situacijama dodatno povećava napetost mišića. Zbog napetih vratnih mišića smanjuje se dotok krvi i kisika u mozak te se posljedično tome javljaju drugi simptomi, poput glavobolje, vrtoglavice, umora, nesanice itd. - objašnjava fizioterapeutkinja Suzana Petrčić iz ABARGO centra, piše 24sata.hr.
Vratni dio kralježnice sastoji se od sedam kralješaka koji su međusobno povezani intervertebralnim diskovima, zglobnim plohama na samim kralješcima te ligamentima i mišićima. Bol u vratu s obzirom na lokalizaciju i širenje bola te postojanje drugih pripadajućih simptoma dijelimo na cervikalni, cervikocefani i cervikobrahijalni sindrom.
Kod cervikalnog simptoma bol je smještena u stražnjem dijelu vrata i širi se među lopatice, ramena te u prednji i stražnji dio prsnog koša, ponekad sa smetnjama pri gutanju, a osjetna je smanjena pokretljivost. Kod cervikocefalnog sindroma bol se javlja u stražnjem i gornjem dijelu vrata s munjevitim bljeskovima prema sljepoočnicama i čelu. Ovdje se često javlja vrtoglavica i mučnina te povećana mišićna napetost, a treba znati da su ovi problemi vezani za degenerativne promjene u području vertebralne arterije i živaca.
Cervikobrahijalni sindrom objašnjava širenje boli iz područja vrata u ruku, najčešće jednu, a nekad i obje. Odatle se javljaju trnci u rukama uz osjećaj utrnutosti i hladnoće, a refleksi su slabiji, kao i snaga u rukama. Najčešće se javljaju ujutro.
Za početak je vrlo važno pronaći primarni uzrok bola i ukočenosti kako bi terapija bila učinkovita. U akutnoj fazi najbitnije je smanjiti bol i mišićni spazam, odnosno napetost. Preporučuje se mirovanje i primjena terapije lijekovima.
- Uza sve, kako bi se smanjila upalna komponenta provodi se krioterapija, kineziotaping te elektroanalgezija (TENS) i blaga mobilizacija mekih struktura čime se ubrzava proces liječenja, dekompresije i opuštanja vrata - objašnjava Petrčić te dodaje da tek kad se smanji bol i upalna komponenta, možemo primjenjivati toplinsku terapiju, elektroterapiju, masažne i miofascijalne tehnike za opuštanje mišićnog spazma te kineziterapiju u svrhu povećanja gibljivosti vrata, ramena i ostalih povezanih struktura.
U slučaju da fizikalna terapija ne pomogne, treba se konzultirati u vezi kirurškog liječenja. Svakako je važna edukacija o posturalnim vježbama za pravilno držanje, zaštitne pozicije, sjedenje na poslu, spavanje, hodanje, a naučene vježbe bitno je primjenjivati svakodnevno kako se bolovi ne bi ponovno pojavili.