Monsinjor Željko Majić, banjolučki biskup, u razgovoru za Dnevnik RTV Herceg-Bosne, iznio je svoje viđenje trenutnog stanja u banjolučkoj biskupiji te položaja katolika u Banjoj Luci.
Tijekom intervjua, kojeg je vodila Katarina Baotić, Majić je govorio o izazovima i budućim planovima Crkve, te o međureligijskim i međunacionalnim odnosima na području biskupije.
Šest mjeseci na čelu biskupije
Monsinjor Majić je na čelo Banjolučke biskupije stupio 2. ožujka ove godine, a u proteklih šest mjeseci posjetio je većinu župa.
"Ostale su mi još 3-4 župe za obići. Ovo vrijeme iskoristio sam za upoznavanje stvarnog stanja", kazao je Majić, dodajući kako su njegova prva iskustva često bila vezana uz razna slavlja, poput krizme, župnih patrona i misa za ratne žrtve. Međutim, svjestan je da su statistički podaci zabrinjavajući – broj katolika u biskupiji smanjen je za čak 90 % u odnosu na 1991. godinu.
Na kraju prošle godine, prema Majićevim riječima, u biskupiji je ostalo nešto više od 23 tisuće vjernika, dok ih je prije Domovinskog rata bilo oko 120 tisuća.
Međureligijski odnosi bez tenzija
Govoreći o međureligijskim i međunacionalnim odnosima, Majić ističe da ne primjećuje napetosti.
"Ljudi žive na svoj način, boreći se za život. Katolička zajednica u Banjoj Luci je, nažalost, malobrojna, ali ne vidim tenzije", rekao je biskup, dodajući da Crkva koristi svaku priliku za susrete s predstavnicima drugih vjerskih zajednica.
Položaj katolika u Banjoj Luci
Biskup Majić također je komentirao položaj katolika u Banjoj Luci , istaknuvši da su većina vjernika starije životne dobi.
"Oni žive svoje umirovljeničke dane, dijeleći životne uvjete s drugima", kazao je Majić. Dodao je kako, unatoč teškoj ekonomskoj situaciji, nije čuo o progonima katolika, ali naglašava kako bi volio da se situacija poboljša i Banja Luka vrati u vrijeme suživota i zajedništva.
Poziv na stvaranje uvjeta za povratak
Majić je zaključio da je potrebno stvoriti ozračje u kojem se svi osjećaju dobrodošlo te naglasio važnost političkog i ekonomskog angažmana za povratak stanovništva.
"Bosna i Hercegovina je bogata zemlja, ali je izgubila svoje najveće bogatstvo – ljude. Na tome moramo raditi", poručio je biskup.