Glavni strateški cilj i prioritet države Bosne i Hercegovine, kada je riječ o vanjskoj politici, jest punopravno članstvo u Europskoj uniji. To je cilj oko kojega u Bosni i Hercegovini danas postoji potpuni konsenzus u političkoj, akademskoj i društvenoj zajednici. Proces integracije BiH u EU je započeo neposredno nakon rata i u različitim fazama i s izrazito promjenjivim intenzitetom traje već puna dva desetljeća. Stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, pratećih protokola, kao i predajom zahtjeva za članstvo u veljači 2015., EU put BiH je iznova snažno reaktualiziran, dodatno strukturiran i formaliziran, što ga čini otpornijim na vanjske i unutarnje izazove, kojima je BiH posebno izložena kao postkonfliktno društvo i zemlja. Unatoč tome nema jamstava da će BiH temeljem jasnih odrednica definiranih ugovornim odnosima s institucijama EU napredovati bez kontinuiranog, vjerodostojnog i nadasve snažnog unutarpolitičkog opredjeljenja za suštinskim reformama. Dosadašnja iskustva ukazuju da je stagnacija BiH na njenom europskom putu uvelike u sprezi s njezinom općom političkom stagnacijom, tj. statusom quo koji se veže za izrazito negativne političke procese i događaje koji narušavaju odnose u zemlji, onemogućavaju njezin razvoj i prosperitet. Stoga ovaj rad daje pregled europskih integracija BiH s posebnim analitičkim fokusom na razdoblje njezine reaktualizacije vezane uz podnošenje zahtjeva za članstvo u EU te čimbenike koji su tome doprinijeli, na temelju čega se dalje projiciraju očekivanja vezana uz ciljeve i aktivnosti koji vode ususret punopravnom članstvu BiH u EU.
Hrvati Bosne i Hercegovine - nositelji europskih vrijednosti?