Nastojanje nekih članica Europske unije da Ukrajini "preko reda" dodijele kandidacijski status za članstvo uglavnom se tumači kao izraz europske solidarnosti s napadnutom državom i želja EU-a da jasnim potezima pokaže Ukrajincima kako europska perspektiva nije samo isprazna priča, piše Večernji list BiH.
Nisu svi za
Međutim, države zapadnog Balkana koje su već godinama u procesu ispunjavanja strogih uvjeta na putu do članstva u Europskoj uniji razočarane su dvostrukim standardima Unije. Sve češće mogu se čuti polušaljivi komentari kako je, prema sadašnjim kriterijima EU-a, BiH najbliže članstvu u Uniji bila 1994. Svjesne su toga i neke zemlje članice EU-a pa otvoreno traže da se BiH i druge zemlje regije ne izostave iz sljedećih aktivnosti vezanih uz proširenje. Slovenija je jučer na sastanku ministara vanjskih poslova članica EU-a u Luksemburgu predstavila svoj plan kako podržati BiH te joj dodijeliti kandidacijski status. Još neke zemlje koje su bliže ovom prostoru i imaju više senzibiliteta za status BiH i drugih država zapadnog Balkana inzistiraju na uravnoteženom pristupu, odnosno ne davanju prednosti Ukrajini u odnosu na najbliže susjedstvo EU-a. Posebno je tu glasna Hrvatska, a predsjednik Zoran Milanović traži da se nikako ne dopusti da Ukrajina u procesu integracije u EU preskoči BiH. Sličnih je stajališta i hrvatska Vlada. - Danas politički, ekonomski ili društveni zamor ne mogu više biti izlika za zastoj u proširenju. Nalazimo se na prekretnici koja će odrediti sudbinu ovog dijela, kao i cijele Europe - kazao je šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman. Predsjednik austrijskog parlamenta Wolfgang Sobotka je prije nekoliko dana također kazao kako njegova država neće pristati na dodjelu kandidacijskog statusa Ukrajini na štetu zapadnog Balkana. Austrijski kancelar Karl Nehammer mišljenja je da u EU ne smije biti dvostrukih standarda te da je za njega nezamislivo da se status kandidata dodijeli Ukrajini, a da se BiH i dalje "drži izvan Unije". - Ne smije biti dvostrukih standarda ili kandidata prve ili druge klase - kazao je Nehammer, a slične stavove iznose i mađarski dužnosnici. Treba reći kako protežiranje Ukrajine, pa i Gruzije te Moldavije u odnosu na BiH i druge balkanske zemlje može dodatno poljuljati povjerenje i interes u ovim zemljama za EU integracije. Ne treba podsjećati kako je Makedonija morala promijeniti ime kako bi nastavila svoj europski put, da su Albanija, Crna Gora, Srbija, pa i Kosovo morali proći i prolaze neke bolne reforme na tom putu i da im se opet kao mogući datum priključivanja Uniji najavljuje tek 2030. godina.
Unutarnje nestabilnosti u BiH
Pred BiH je, pak, za dobivanje kandidacijskog statusa postavljeno 14 prioriteta zbog kojih zemlja već godinama stagnira na europskom putu. Neki od tih prioriteta su tako široko i maglovito postavljeni da pružaju mogućnost Bruxellesu da unedogled odugovlači odobravanje kandidacijskog statusa. Upitno je i što su po nekima od tih prioriteta uradile i zemlje koje su odavno članice EU-a. Politika proširenja Unije odavno je izgubila kredibilitet. Način na koji su Bugarska i Rumunjska primljene u EU, činjenica da je u Uniju ušao Cipar iako središnja vlada ne kontrolira pola službeno priznatog teritorija, a snage UN-a održavaju mir, diskreditirali su politiku proširenja davno prije pokretanja priče o davanju kandidacijskog statusa Ukrajini. Za BiH bi kandidacijski status bio itekako važan. Prvenstveno zbog unutarnje političke nestabilnosti koja bi djelomično bila amortizirana približavanjem članstvu u EU. Uz brojne unutarnje probleme i nesuglasice, ne treba zaboraviti da je ulazak u EU jedno od rijetkih pitanja oko kojeg nema sporenja unutar BiH. To bi morali imati u vidu i donositelji odluka u Uniji kada zapostavljaju europsku perspektivu BiH.