- Brojni su vrijedni dokumenti za povijest posavskoga kraja, a vezani su uz djelovanje duhovnog središta Posavine, Franjevačkog samostana u Tolisi, odnosno prvotno kapelanije Tolisa i župe Tolisa, utemeljene 1802. godine. Od tada fratri sustavno vode i svoje administrativne knjige, tako da mnogo rukopisne ostavštine fratara koji su djelovali pod krovom samostana u Tolisi treba urediti i adekvatno zbrinuti. Opsežnog posla prihvatio se povjesničar dr. Rudolf Barišić s Hrvatskog instituta za povijest Zagreb kroz projekt koji je inicirao Muzej Franjevačkog samostana Tolisa “Vrata Bosne”.
Opsežan i važan posao
- Nakon završene digitalizacije knjiga iz muzejske knjižnice s 10.700 naslova, sada dostupnih i preko interneta, krenuli smo s opsežnim aktivnostima na uređenju i popisu arhivske građe. Posao je povjeren dr. sc. Barišiću, koji se već prije upoznao s bogatom arhivskom ostavštinom. Počeli smo sa sređivanjem građe, u čemu je velika pomoć i muzejskog suradnika Pere Matkića iz Ugljare. Ovo je dugotrajan proces jer riječ je o impozantnoj količini arhivske građe. Projekt novčano potpomaže Vlada Posavske županije, a dio sredstava putem javnog natječaja muzej je dobio i od Grada Orašja - objašnjava ravnatelj muzeja prof. Jozo Jezerčić.
Zahvaljujući Ministarstvu civilnih poslova BiH, prošle godine muzej je dobio određena sredstva za digitalizaciju matica i do kraja kolovoza ove godine digitalizirano je blizu 40 starih matica. Tako će se zaštititi ta vrijedna građa jer će istraživačima biti dostupna u digitalnom obliku, a originali su pohranjeni i zaštićeni u beskiselinskim kutijama koje su nabavljene sredstvima Grada Orašja. - Najstarije naše matice su iz 1765. godine, tu je jako puno dokumenata vezanih uz djelovanje samostana, jako puno rukopisne ostavštine fratara koji su djelovali ovdje. Nažalost, najveći problem u samostanu i muzeju je nedostatak prostora, kako za muzejsku tako i knjižničnu građu i arhiv, a i nedostatak stručne radne snage koja bi mogla popisati i voditi sav taj proces - ističe Jezerčić.
Sačuvati za povijest
Znanstveni suradnik u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu dr. sc. Rudolf Barišić svoju je profesionalnu karijeru posvetio istraživanju povijesti Bosne Srebrene. - Posebno zanimljive su matice koje su značajne za istraživanje demografije, iako se sam ne bavim time, ali je zanimljivo pratiti ta kretanja svećenika, njihove dužnosti i ostalo. Osobno me najviše zanima aspekt građe koju ovom prilikom još nismo dotaknuli, a to su osobne ostavštine pojedinih fratara. Konkretno, ovdje je djelovao fra Martin Nedić, nadaleko poznat i značajan franjevac i za hrvatsku povijest uopće, zato što je bio jedan od prvih suradnika, odnosno dopisnika s Ljudevitom Gajem, koji je svojim anonimnim prilozima u zagrebačkim časopisima upoznavao hrvatsku javnost s položajem katolika ovdje u Bosni. Također, tu je Julijan Jelinić, jedan od najvećih historiografa koje je Franjevačka provincija Bosne Srebrene dala, njegova ostavština se nalazi ovdje - ističe dr Barišić.
Prvi i osnovni popis inventara trebao bi biti završen do iduće jeseni i moći će poslužiti istraživačima povijesti, ne samo franjevaštva kao takvog nego i povijesti posavskog kraja, lokalne povijesti, pa čak i povijesti BiH uopće.