Krajem prošle i početkom ove godine došlo je do značajnih promjena u domaćem građevinarstvu. Tako je u visokogradnji u prvom tromjesečju ove godine zabilježen rast od 8,2 posto, a na objektima niskogradnje pad od 1,9 posto. Time se na izvjestan način istopio rezultat ostvaren dobrim poslovima u posljednje tri godine u kojem je niskogradnja imala značajan rast i veći dio ukupne realizacije veći od 70 posto. Ipak, treba naglasiti kako udio objekata visokogradnje u ukupno izvršenim građevinskim radovima iznosi 32,5 posto, a udio objekata niskogradnje 67,5 posto.
Pad u niskogradnji
Kada se stanje u građevinarstvu promatra s aspekta broja izdanih dozvola za građenje, vidljivo je da je broj izdanih odobrenja u padu. U prvom tromjesečju ove godine, u odnosu na prosječan broj izdanih odobrenja za građenje u prošloj godini, bio je manji za 20,6 posto, a u odnosu na isto razdoblje 2014. godine manji je za 26,1 posto. Građevinski stručnjaci smatraju kako za dugoročnija predviđanja ovo nije dobar pokazatelj, ali što se tiče ove godine, predviđanja izgradnje stambenih zgrada veća su za 33 posto u 2015. godini nego što su bila u prošloj. Što se tiče niskogradnje, za održavanje kontinuiteta zaposlenosti i postojećih kapaciteta nužni su novi natječaji i novi poslovi. S obzirom na to da je BiH malo tržište, ali i činjenicu da građevinska operativa i svake druge zemlje ide prema tome, tako i Bosna i Hercegovina, u većoj ili manjoj mjeri, ovisno o kapacitetu, ciljano teži osvajanju novih tržišta izvan granica. Međutim, trenutačno bh. građevinari nemaju velikih i značajnijih gradilišta na inozemnom tržištu.
Malo gradilišta u inozemstvu
Podaci s kojima se raspolaže upućuju na to da je u prvom tromjesečju 2015. godine vrijednost ugovorenih građevinskih radova manja za 8,1 posto, a vrijednost izvršenih građevinskih radova manja za 8,6 posto u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine. Veći dio inozemnog tržišta odnosi se na europske zemlje. Posebno su zemlje regije od interesa (Makedonija, Slovenija, Srbija), iako postoje otežavajuće administrativne prepreke aktiviranja bh. tvrtki na ovim tržištima. To su zemlje gdje trenutačno ima aktualnih projekata u niskogradnji, dok u drugim većim zemljama poslove uglavnom preuzimaju veće građevinske kompanije iz svijeta. Što se, pak, tiče domaćeg tržišta, velike, ali i manje domaće građevinske kompanije, najveću perspektivu vide u gradnji dionica koridora Vc. Naime, uskoro kreće nastavak radova na dionici autoceste Međugorje - Počitelj, kao i na dijelu koridora Vc od Zenice prema Žepču gdje bi domaće tvrtke trebale uzeti dio kolača.