Nedavne izjave liječnika koji su kroz redovite sistematske preglede školske djece uočili ozbiljne probleme kod pretilosti djece, u potpunosti koreliraju s podacima koje je Federalni zavod za javno zdravstvo objavio u svom izvješću o zdravstvenom stanju stanovništva u Federaciji BiH za 2015. godinu, piše Večernji list BiH. Prekomjerna težina zabilježena je kod trećine odnosno 31,2 posto djece uzrasta od 5 do 10 godina, od kojih se kao pretilo vodi čak 13,5 posto. Kod djece u dobi od 10 do 15 godina prekomjerna težina bilježi se kod njih 22,1 posto, a pretilost se odnosi na 3,9 posto slučajeva.
Loše navike
Istraživanje je pokazalo kako na ovakvo stanje utječu loše prehrambene navike, a najviše svakodnevni unos slatkiša i grickalica. Istraživanje provedeno u školama na teritoriju Sarajevske županije pokazalo je kako je zastupljenost zdravih namirnica u školama na poražavajućoj razini, dok s druge strane obiluju ponudom nezdravih prehrambenih proizvoda. Svježe voće i punovrijedni voćni sokovi mogu se pronaći tek u trećini osnovnih škola (29 posto), dok čak 88 posto njih nudi zaslađene industrijske sokove, a 71 posto škola gazirane. Slane grickalice nude se u 59 posto škola, a čokolade i drugi slatkiši u njih 77 posto. Ponuda dijetalnih proizvoda, kao i proizvoda sa smanjenim udjelom masnoća i šećera, izrazito je niska. Govoreći o neadekvatnoj prehrani djece, jako je bitno ukazati na još jedan gorući problem koji je Zavod za javno zdravstvo donio u svom Izvješću, a to je pojava problema u prehrani kod djece u dobi od 0 do 5 godina.
Ugrožena i dojenčad
Istraživanja su pokazala da je praksa dojenja i uvođenja neadekvatne nadohrane na nezadovoljavajućoj razini, što korelira s problemima pothranjenosti, mršavosti i zastoja u rastu. Stanje u odnosu na ova tri pokazatelja najlošije je u dobnoj podskupini djece od 0 do 11 mjeseci starosti. Zavod navodi primjer gdje su u razdoblju od 2000. – 2012. godine mršavost i pothranjenost zabilježili trend pada, dok je zakržljalost u porastu kao odraz kroničnog nedostatka adekvatne prehrane. Zavod ove probleme izravno povezuje upravo s nezadovoljavajućom praksom dojenja, neadekvatnom nadohranom te nezdravim prehrambenim navikama. Druga uočena forma malnutricije kod djece do pet godina starosti je prominentan problem pretilosti. Čak 17,7 posto djece te dobi je prekomjerno teško, a najveći postotak se bilježi u dobnoj podskupini od 12. do 23. mjeseca, čak 26,9 posto. I u ovom slučaju uzrok problema je u nezadovoljavajućoj praksi dojenja i neadekvatnoj prehrani. Zavod navodi kako je u FBiH samo 51,5 posto novorođenčadi prvi put dojeno u roku od jednog sata po rođenju, a kod 87,3 posto beba dojenje započinje jedan dan nakon rođenja. Prije ovoga istraživanja iz 2012. , 95,2 posto je barem jednom dojeno. Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF preporučuju isključivo dojenje svim rodiljama do navršenih 6 mjeseci starosti dojenčeta. Pod isključivim dojenjem podrazumijeva se prehrana samo majčinim mlijekom, bez dodavanja bilo kakve dodatne hrane ili tekućine, pa čak ni vode ili čaja. Smatra se kako je majčino mlijeko dovoljno kako bi zadovoljilo sve potrebe bebe.•