Na sastanak s europskim povjerenikom za susjedstvo i proširenje Olivérom Várhelyijem putovat će ipak sva trojica vodećih političkih predstavnika Hrvata, Bošnjaka i Srba, čelnici HDZ-a BiH Dragan Čović, SDA Bakir Izetbegović i SNSD-a Milorad Dodik, piše Večernji list BiH.
Posve su, međutim, različita očekivanja, pa čak i tumačenja samoga sastanka, odnosno sastanaka koji će se dogoditi u središtu europske administracije. Čelnik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović još je prošloga tjedna najavio da će se odazvati sastanku s povjerenikom Várhelyijem. Navodi kako susreti s predstavnicima triju naroda iz BiH predstavljaju poruku upravo kako bi se razgovaralo o provedbi izbornih rezultata nakon sljedećih izbora.
Provedba izbora
Po Čovićevu tumačenju, zaključci Europskog vijeća o BiH i sastanka političkih lidera iz BiH s Charlesom Michelom sugeriraju da BiH može dobiti kandidacijski status ako se izbjegne manipulacija nametanjem hrvatskih političkih predstavnika. Dodao je kako je dokumentima iz Bruxellesa jasno istaknuta izborna reforma kao najvažniji uvjet napretka BiH na europskome putu.
- Prošlo je vrijeme nametanja stava jednom konstitutivnom narodu koji ustavno treba biti jednakopravan i imati svoje legitimne predstavnike. Ako netko želi još jaču krizu od one koju imamo u zadnje četiri godine s nefunkcioniranjem značajnog dijela vlasti u BiH, volio bih znati što se time dobilo - upitao se Čović na konferenciji za novinare u Mostaru. On je izrazio očekivanje da bi se u tome kontekstu moglo pokušati napraviti određeni dogovor kako bi se nakon sljedećih izbora spriječilo izbijanje problema i krize s nesagledivim posljedicama zbog nemogućnosti provedbe izbornih rezultata. Posebno bi to eskaliralo u slučaju da Bošnjaci pokušaju nametnuti člana BiH Predsjedništva, a onda i ugurati šestoricu svojih Hrvata kako bi ovaj narod izbacili iz vlasti. Posve drukčije ambicije u Bruxellesu ima Bakir Izetbegović. Iako je takvu mogućnost prvotno odbacio sam Izetbegović u pismu koje je uputio glavni tajnik SDA Halid Genjac, ipak se predomislio kako bi odbacio opasnost da ga se proglasi onim koji bojkotira sastanke.
No, ipak je uspio poremetiti prvotni plan povjerenika Várhelyija da na sastanku bude s drugom dvojicom čelnika Čovićem i Dodikom. Zbog toga su inicirani sastanci jedan na jedan s povjerenikom Europske komisije. Na taj je način već unaprijed minirao mogućnost bilo kakvog konkretnog dogovora. - Kao i ranije u više navrata, odbio sam da razgovori budu u formatu predstavnika konstitutivnih naroda. S europskim povjerenikom razgovarat ću jedan na jedan - kazao je on. Pri tome je nagovijestio kako on misli razgovarati samo o temama koje su njemu prihvatljive - o europskom putu i kandidacijskom statusu BiH, za što je nužno da se žurno usvoje tri zakona. Najavio je i da će od Várhelyija tražiti da organizira sastanak sa Zajedničkim kolegijem obaju domova Parlamenta Bosne i Hercegovine te da iskoristi svoj utjecaj na predstavnike stranaka, za koje je naveo da "uporno odbijaju podržati proeuropske zakone". Tu je mislio na HDZ BiH i SNSD oko donošenja zakona o visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, zatim o sukobu interesa te javnim nabavama.
Igrokaz za Sarajevo
Prema tumačenju dijela dužnosnika upravo bi donošenja tih triju zakona moglo biti dovoljno za sljedeći korak prema EU - stjecanju kandidacijskog statusa čime se u drugi plan stavlja izborna reforma koja je zapravo ključ odnosa, ne samo Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH nego i cijele države. Ususret još jednoga bruxelleskog kruga razgovora u bošnjačkoj javnosti uprizorio se još jedan igrokaz o izdaji "građanskih" načela Izetbegovićevim pristajanjem na sastanak s dužnosnicima iz drugih dvaju naroda, dok se pak s druge strane toj istoj javnosti plasirala vijest da će Izetbegović biti pod pritiskom, ali da će ih na kraju sve odbiti i slavodobitno se vratiti u Sarajevo.
vidjelo se kako je čović htio dogovor na sastanku parlamentarnih stranki u Briselu, Čović hoće dogovor koji samo njemu odgovara da sa 10% birača vlada zemljom.