Otvorenje dvaju vjerskih objekata, najprije crkve nedaleko od Bugojna, koju je izgradio Bošnjak musliman Husejn Smajić, te džamije u mjestu Dilaveri kod Tomislavgrada, koju su zajednički donacijama financirali Hrvati katolici i Bošnjaci muslimani, na trenutak je "zasjenilo" negativno ozračje koje stvaraju političari, mediji, a katkada i sami predstavnici vjerskih zajednica.
Rodno mjesto Emira Dilavera
Džamija u mjestu Dilaveri, otkuda je podrijetlom Emir Dilaver, nekadašnji Dinamov stoper, izgrađena je 2020., ali je otvorenje odgođeno zbog pandemije COVID-19. Na svečanom otvaranju govorili su i predsjednik Vlade Hercegbosanske županije Ivan Vukadin, načelnik općine Tomislavgrad Ivan Buntić i gvardijan Franjevačkoga samostana u Tomislavgradu fra Sreten Ćurčić. Dilaveri su primjer stoljetne tolerancije i međusobnog pomaganja tamošnje hrvatske, uglavnom katoličke, i bošnjačke muslimanske zajednice, piše portal Večernjeg lista BiH. Samo desetak dana ranije blagoslovljena je crkva u mjestu Vesela kod Bugojna koju je izgradio čovjek velikog srca, ali i graditelj mostova, a ne samo crkava Husejn Smajić. To je posve suprotno od javno stvorenoga nepovjerenja, pa čak i mržnje koja je posebno izražena na društvenim mrežama i u istupima političara iz dvaju naroda, a koja se posebno pojačala uoči općih izbora u listopadu. Politolog Martin Mikulić ističe za Večernji list kako su primjeri Bugojna i Tomislavgrada pokazatelj "mogućeg, uistinu skladnog i zajedničkog života u BiH među pripadnicima različitih nacija i vjera". Ali. "Nažalost, pozitivni primjeri najčešće su u sjeni mnogih političkih aktera koji nerijetko produciraju animozitet među narodima. Primjerice, u istom Bugojnu je ne toliko davno bošnjački vijećnik poručio malobrojnim hrvatskim predstavnicima da govore bosanski ako žele biti u 'Bosni', a da hrvatski jezik ostave za Hrvatsku. Ovdje je važno napomenuti kako je uloga političkih elita u svakom podijeljenom društvu prevažna upravo zato što političke elite svojom iskrenom suradnjom mogu znatno doprinijeti premoštavanju društvenih rascjepa", navodi Mikulić. Predsjednik Saveza za bolju budućnost BiH Fahrudin Radončić jedan je od rijetkih političara koji svjesno narušavaju vlastitu političku dobrobit zarad političke, ali i nacionalne korektnosti. Vizionarski govori o suradnji i suživotu. "Nisam ja usamljen čovjek niti je bošnjački korpus tako raspoložen da Hrvatima bira predstavnike. Mora se zaustaviti situacija majorizacije u kojoj Bošnjaci tri puta dominantnim brojem biraju dva člana Predsjedništva dok je na snazi daytonski Ustav", kaže Radončić. Dodao je kako hrvatski član Predsjedništva ne može dopustiti tako se zvati, a istodobno nikada ne doći u Široki Brijeg, očito aludirajući na Željka Komšića, koji je postao proizvod mržnje prema Hrvatima. Čak je i u suštini iznimno pozitivan stav Države Izrael u BiH o potrebi očuvanja daytonskog okvira pretvoren u govor mržnje. Ponajprije iz SDA i drugih satelita koji su upregnuti u spiralu nesnošljivosti. Politolog Mikulić smatra iznimno važnom izraelsku potporu činjenici, a ona se zove Daytonski mirovni sporazum, posebice legitimnom političkom predstavljanju kao općem načelu demokracije.
Poruka Izraela
"To je od iznimne simboličke važnosti. Naime, židovski narod je u svojoj povijesti iskusio najbrutalniju vrstu diskriminacije, progona, ubojstava i koncentracijskih logora, stoga njihove poruke imaju veliku moralnu težinu", kaže za Večernjak Mikulić. On smatra kako je stav Izraela razotkrio i činjenicu da bošnjačke stranke ne nameću predstavnike samo Hrvatima nego i Židovima, Romima te svim manjinskim zajednicama u Domu naroda Parlamenta FBiH. "Izrael se prvi put očitovao po pitanju BiH, ali se može reći da je filigranski preciznom dijagnozom već uspio raskrinkati lažnu moralnu superiornost bloka političkog Sarajeva", ističe politolog Mikulić. •