Riješiti pitanje nedostatka vojnika u Oružanim snagama BiH, ali i omogućiti ljudima koji su u vojnoj službi bolje uvjete te da više vremena provedu u službi kako bi nakon prestanka radnog odnosa mogli aktivirati vojnu mirovinu srž je prijedloga izmjena Zakona o službi u Oružanim snagama BiH, a koji predviđa znatno podizanje duljine trajanja djelatne vojne službe.
Suština izmjena
Zamjenik ministra obrane BiH Slaven Galić predložio je da se kroz izmjene navedenog zakonskog rješenja duljina trajanja službe djelatnih vojnih osoba u Oružanim snagama BiH podigne na 55 godina, potvrdivši kako će taj prijedlog ići u parlamentarnu proceduru te kako imaju podršku Kluba Hrvata, a o tomu je govorila i izaslanica u Domu naroda BiH Marina Pendeš. Jasno je kako je pitanje podizanja dobne granice jedno od suštinskih u ovom trenutku, u vrijeme kada je personalna popunjenost Oružanih snaga jedan od glavnih izazova, ali i kada su ekonomske prilike takve da ljudi traže način kako dulje ostati u radnom odnosu.
U biti problema s kojima se suočavaju pripadnici Oružanih snaga BiH je činjenica da nekima od njih vojna služba, prema zakonu, prestaje prije nego što skupe dovoljno staža kako bi odmah po odlasku iz vojske mogli aktivirati vojnu mirovinu. Jasno je onda i zbog čega se traži produljenje vremena provedenog u Oružanim snagama, a usvajanje takvog rješenja donijelo bi dobre vijesti za postojeći personal, ali bi motiviralo i druge da u većem broju pristupe Oružanim snagama BiH. Zbog toga i drugih važnih stvari za same pripadnike, ali i za dobrobit Oružanih snaga BiH, zamjenik ministra obrane BiH Slaven Galić predlaže izmjenu zakona te podizanje dobne granice za stjecanje prava na odlazak iz službe na 55 godina.
Predloženom izmjenom zakona osigurat će se ista prava vojnika s pravima časnika i dočasnika, kojima je već zakonski omogućeno obavljanje službe do umirovljenja. Vojnici bi ostajali u službi uz ispunjavanje standarda po osnovi psihofizičke sposobnosti, što je uvjet i za časnike i dočasnike. U financijskom smislu ovakvo zakonsko rješenje donijet će uštede za Ministarstvo obrane BiH jer se sada znatna sredstva izdvajaju za prijam i obuku novih vojnika zbog suočavanja s nedostatkom vojničkog kadra. S druge strane, prijašnja praksa s terena pokazuje kako iskusni pripadnici Oružanih snaga, i to u najboljim godinama i s najvećim stupnjem znanja, sada odlučuju otići iz vojske jer su nezadovoljni s obzirom na to da ne mogu ostvariti mirovinu po prestanku vojne službe. To, naravno, utječe i na demografsku sliku jer dio njih napušta državu. Galić je u obrazloženju objasnio i kako bi zadržavanje vojnika u službi nakon 40. godine u znatnoj mjeri olakšalo zanavljanje časničkog i dočasničkog kadra iskusnim vojnicima jer su nabrojene kategorije, također, suočene s odlaskom personala u mirovinu, što se osobito očekuje u sljedeće dvije godine. Pritom je uputio i na praksu drugih zemalja koje imaju dugu vojnu tradiciju, a koje osiguravaju svim vojnim kategorijama ostanak u službi do umirovljenja.
Osigurati ostanak
- Kao i BiH, sve su zemlje suočene s boljim uvjetima na tržištima rada od naših uvjeta, što se odražava na slabiju zainteresiranost za odziv u vojnu službu te nas poziva da osiguramo približne uvjete kao i ostali sektori - naglasio je on, dodavši kako napuštanje vojničkog kadra, uz trend koji se nastavio, traži žurno djelovanje kako se ne bismo doveli u situaciju da se dovede u pitanje operativnost OS BiH. - Ključni personal u OS BiH i MO BiH obvezan je sačuvati najvrjedniji resurs OS BiH, a to su vojnici OS BiH - zaključuje Galić. Ranije je prijedlog zakona o izmjeni Zakona o službi u Oružanim snagama BiH s produljenjem službe za vojnike uputila i izaslanica u Domu naroda BiH Marina Pendeš.
