Ratno sklonište u vrtu Franjevačkog samostana na Širokom Brijegu počelo se graditi na brzinu u srpnju 1944. Budući da je Hercegovačka franjevačka provincija imala glasovitu Franjevačku klasičnu gimnaziju, državni zakoni su ih prisilili to napraviti. No, samo nekoliko mjeseci poslije tu je ubijeno i zapaljeno 12 fratara iz samostana.
Posmrtni ostaci
K tomu, jugokomunistička vlast naredila je zatrpavanje obaju ulaza kako bi se zločin sakrio od javnosti. I tako je ostalo do 1971. kada su izvađeni posmrtni ostaci pobijenih te pokopani u samostansku crkvu. Ubrzo je opet pao jugokomunistički "mrak" koji je trajao do 90-ih godina prošloga stoljeća. Nakon njega planiralo se, pokušalo, obnoviti ratno sklonište, ali sve je ostalo na tome.
U međuvremenu, 2007. godine, pokretanjem Vicepostulature postupka mučeništva "Fra Leo Petrović i 65 subraće", hercegovački franjevci su naumili dokazati pred licem Crkve kako ovi pobijeni s pravom mogu biti ubrojeni među kršćanske mučenike. Međutim, dok se to dogodi, na nama je ne samo prikupljati dokumentaciju i svjedočenja o svemu tome, kazali su franjevci iz Vicepostulature, nego i čuvati žrtvoslovna mjesta i sve drugo vezano uz pobijene. - Imajući spomenuto na umu, 18. svibnja 2015. započeli smo radove na zaštiti ratnog skloništa. Prva nam je briga bila očistiti od otpada i mulja ulaze i unutrašnjost ratnog skloništa. Nakon toga pristupili smo zaštiti ulaza gradeći prikladna kamena stubišta i zaustavljajući u unutrašnjosti najkritičnije odrone kamenja. Trenutačno gradimo dvije kamene staze koje će služiti ne samo za neometano kretanje po ovom žrtvoslovnom mjestu već i kao zaštita za samo ratno sklonište, kazali su iz Vicepostulature.
Dosadašnji radovi
Učvrstili su svod skloništa te preusmjerili vodu koja je ulazila u unutrašnjost i urušavala statiku.
- U isto vrijeme crtamo i osmišljavamo vrata na oba ulaza kao zaštitu od životinja i nemarnih ljudi. Kada to napravimo, pristupit ćemo zahvatima zaštite u samoj unutrašnjosti ratnog skloništa i uvođenjem prikladne rasvjete. Vani će nakon svega još trebati nanijeti zemlju koju je voda odnijela, zasaditi travu, popraviti podzide, podići zaštitu od okolnih voda, urediti rasvjetu..., uglavnom napraviti mnoštvo onih naizgled malih stvari, kazali su iz Vicepostulature.
Također, iz Vicepostulature su zahvalili svima koji su nam do sada pomogli u ovom pothvatu.
- Poglavito bismo istaknuli one koji su za određene radove s ponosom darovali kamen svojih starih kuća kad su čuli čemu će služiti, kazali su iz Vicepostulature. Inače, grobnicu ovih hercegovačkih franjevaca i svih drugih ubijenih franjevaca pokopanih u samostanskoj crkvi, njih 24, te ratno sklonište, svakodnevno posjećuju hodočasnici iz raznih zemalja svijeta, naravno i domaći vjernici.
Oni se na tom mjestu mole za zagovor širokobriješkim mučenicima, a i pale svijeće u znak zahvalnosti za žrtvu koju su ovi franjevci podnijeli za svoju vjeru i narod.