U dalekoj Autraliji i Novom Zelandu živi i veliki broj građana podrijetlom iz BiH. Rijetke su posjete državnika iz BiH. Nedavna posjeta predsjedatelja Predsjedništva BiH i odnos BiH s ove dvije zemlje bio je povod za razgovor s Mirzom Hajrićem, veleposlanikom BiH u Australiji i Novom Zelandu.
Kako ocjenjujete nedavni posjet izaslanstva predvođenog predsjedateljem Predsjedništva BiH, Draganom Čovićem Australiji i Novom Zelandu?
- Koristeći se standardnim diplomatskim kriterijima, ocjenjujem ga izuzetno uspješnim. Na Novom Zelandu je organiziran na najvišoj razini s punim državničkim počastima. Dovoljno je reći da je za ceremoniju dobrodošlice angažirano više od 800 vojnika, pripadnika starosjedilaca Maora, učenika nekoliko škola te oko stotinu članova diplomatskog zbora. Ta je ceremonija spektakularna i nikoga ne može ostaviti ravnodušnim. Posjetom je obilježeno 25 godina uspostave diplomatskih odnosa između naših dviju država i 15 godina sudjelovanja novozelandskih vojnika u misiji očuvanja i izgradnje mira u Bosni i Hercegovini. Predsjednik Čović je prvi strani predsjednik s kojim se susrela nova premijerka Jacinda Acquint, koja je regionalna politička zvijezda na Pacifiku. Nakon tolikog prevaljenog puta najprirodnije je bilo učiniti posjet Australiji. Hrvatski član Predsjedništva BiH nije nikada posjetio ove dvije države, a posljednji posjet na razini Predsjedništva BiH je bio prije trinaest godina. Često se čuju kritike kako je dijaspora zapostavljena, a kada se učini jedan veliki napor da se organizira ovakav državni posjet, onda se kritike preusmjere na troškove, tračeve i slično. Posjet Australiji imao je dvojak karakter: radni u kontaktima s predstavnicima australske vlasti, te privatni dio koji se odnosio na susrete s predstavnicima bh. dijaspore u Canberri, Sydneyu i Melbourneu. Organiziran je prijam predsjednika Čovića s generalnim guvernerom Australije Sir Peter Cosgroveom, koji je pandan šefu savezne države, a osigurani su i sastanci s guvernerima država Novog Južnog Walesa i Victorije, u kojima je boravilo naše visoko izaslanstvo. Posjet je bio prilika da se organizirano obiđu i bh. klubovi te održe sastanci s našim poslovnim ljudima organiziranim u bh. biznis klubu u Sydneyu i Gospodarske komore FBiH u Melbourneu, što smo upriličili zajedno s predstavnicima Hrvatske gospodarske komore kako bismo potaknuli njihovu suradnju. Sve u svemu, jedan vrlo koncentriran i sadržajan program.
Što je i kako moguće učiniti kako bi se bilateralna suradnja s ovim zemljama pojačala unatoč velikoj udaljenosti?
- Moguće je nastaviti jačati trgovinu i prezentirati mogućnosti za investicije i na tome radimo, koristeći dijelom i udruge poslovnih ljudi. Također, moguće je snažnije potaknuti i razvoj turizma jer se sve više Australaca odlučuje posjetiti našu zemlju. Također se trudimo finalizirati rad na bilateralnom sporazumu o socijalnom osiguranju kojim će biti regulirano pitanje mirovina za naše građane koji se odluče vratiti u BiH. S jakom i organiziranom bh. zajednicom u Australiji i Novom Zelandu, ogromna fizička razdaljina između naših država se smanjuje svakim danom. U današnjem trendu globalizacije nema malih, dalekih i nevažnih država.
Što Veleposlanstvo BiH u idućem razdoblju planira poduzeti kako bi se ojačala suradnja s Australijom i Novim Zelandom?
- Planiramo pomoći jačanje organizacija naših ljudi u ove dvije daleke države kako bismo imali učinkovitiju mrežu za suradnju na poslovnom planu. Kako je naša dijaspora prilično razjedinjena, pokušavamo podrškom i organizacijom niza aktivnosti ponovno uspostaviti komunikaciju između zajednica u gradovima u kojima žive naši ljudi. Posjeti našim ljudima i obilasci zajednicama i klubovima su nezamjenjiv način uspostavljanja prisnijih veza. Za mnoge korisne aktivnosti nedostaju sredstva za realizaciju i to ćemo pokušati riješiti u idućem razdoblju.
Kakav je status i broj građana BiH i onih podrijetlom iz BiH u Australiji i Novom Zelandu? Postoji li zanimanje za domovinu?
- Računamo da u Australiji živi više od 50.000 građana podrijetlom iz BiH, a na Novom Zelandu više od 5000. Velika većina naših ljudi ima reguliran i stabilan status i ovdje žive jako dobro. Zanimanje za domovinu je sveprisutno i današnja tehnologija omogućuje neometanu i besplatnu komunikaciju s rodbinom i prijateljima u domovini. Pokušavamo to zanimanje pretočiti u investicije i pokrenuti poslovni zamajac od kojeg bi koristi imali i naši ljudi u zemlji i na dalekom Pacifiku.
U kojoj mjeri naši iseljenici mogu biti spone, posebno ekonomske, između BiH i Australije, odnosno Novog Zelanda?
- Mogu i trebaju biti kralježnica tih odnosa, ne samo između naših državljana i matične države, nego mogu i trebaju biti snažan čimbenik utjecaja i na ovdašnje vlasti. Nova generacija naših iseljenika svojim obrazovanjem, sposobnostima i poslovnim rezultatima je među najboljim što Australija i Novi Zeland imaju. Primjetno je da ih sve manje zanima politika, a sve je prisutnije zanimanje za biznis i razvoj kulturne suradnje. Stari su mladima usadili ljubav prema domovini, a mladi, zanimljivo, obrazovno, didaktički djeluju na starije generacije da napuste radikalne političke stavove i da se manu pitanja zbog kojih su se vodili ratovi 20. stoljeća.
Koliko obični građani Austalije, ali i dužnosnici, akademski građani i biznismeni s kojima se susrećete u toj zemlji, znaju o BiH?
- Znaju iznenađujuće mnogo. Skoro svaki Australac ili Novozelanđanin, kojeg sam proteklih pet mjeseci sreo, poznaje nekoga iz BiH ili je već bio u posjetu. Čujem mnogo pohvala o ljepotama BiH, pozitivno se izražavaju o karakteru naših ljudi, hrani... nisam dosad sreo nekoga tko je kazao da neće ponovno posjetiti našu zemlju.•