Hoće li povijesni trenutak koji se za BiH otvorio dobivanjem zelenog svjetla za početak pregovora biti propušten, a zemlja ostati u stanju perpetualne krize i zamrznutog političkog konflikta umjesto toliko željenog napretka prema Europskoj uniji, pitanje je na koje ne postoji jednoznačan odgovor. No, ono što se može čuti ovih dana u medijskom prostoru razlog je za zabrinutost te traži djelovanje u obliku novog poziva na dijalog i kompromis kako bi se iskoristilo vrijeme do održavanja izbora za Europski parlament, piše Večernji list BiH. Naime, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik govorio je za televiziju Happy o brojnim aktualnim temama u BiH, a poseban osvrt dao je na rezoluciju UN-a. Kaže kako rezolucija neće donijeti ništa, samo će promijeniti odnos Republike Srpske prema BiH.
- Mi ćemo biti u tijelima BiH, ali ćemo samo donositi odluke u našem interesu. A budući da tamo nema odluka u našem interesu, teško da ćemo donositi odluke - kaže Dodik, podsjećajući da će Republika Srpska do kraja idućeg mjeseca uputiti sporazum o razdruživanju. Osvrnuo se ovom prilikom i na tematiku Ustavnog suda BiH, kazavši kako je taj sud “izmislio sebi ovlasti da upravlja nekretninama i nekim drugim stvarima”.
- Odlučuje o imovini, dakle, po Ustavu BiH, dovoljno je da većina prisutnih sudaca glasa, a dosad je bilo od ukupnog broja, ima devet sudaca pa je većina bila pet. To se sad promijenilo - kaže on. Dodik ističe da je BiH “ništa” i da se zato i ulaže toliko napora da se napravi “nešto”. Ovakve izjave svakako su pokazatelj kako BiH u razdoblju koje dolazi može očekivati nastavak krize koja se posebice reflektira kroz dodatnu polarizaciju odnosa koja prijeti nulificirati teško ostvareni napredak koji je ostvaren u proteklih nešto više od godinu dana.
Stoga raste potreba za snažnijom diplomatskom aktivnošću, poglavito Europske unije i država saveznica Bosne i Hercegovine, kako bi se domaći politički predstavnici ponovno doveli za jedan stol i definirali set koraka oko kojih, barem načelno, postoji minimalni konsenzus.
Poglavito je to važno iz kuta činjenice da će izbori za Europski parlament skrenuti pozornost institucija Unije od politike proširenja na zapadni Balkan barem na nekoliko mjeseci te je osobito bitno da BiH, što je prije moguće, dobije pregovarački okvir kako bi pregovori u tehničkom smislu mogli započeti. A takvo što uvjetovano je donošenjem još nekoliko zakonskih rješenja koja su navedena u preporukama Europske komisije, od zakona o sudovima pa do izbornog zakonodavstva.
Naravno, važan segment cijele priče je i Plan rasta za zapadni Balkan, koji bi za BiH donio čak milijardu eura podrške, no da bi postao operativan, BiH mora napraviti iskorak u smislu ispunjavanja reformi s liste koja je nedavno usvojena.
Sve navedeno valja promatrati i kroz prizmu dolaska u BiH povjerenika Europske unije za proširenje Olivera Várhelyija, koji u ponedjeljak s drugim dužnosnicima EU-a dolazi u Sarajevo, gdje će ponovno biti organiziran sastanak lidera.
Očito je počela operacija spašavanja europskog puta zemlje, a takva aktivnost mora rezultirati povratkom domaćih lidera onomu što ih spaja te pokušajem što skorijeg usvajanja preostalih obveza kako bi pregovarački okvir otvorio mogućnost sazivanja prve konferencije, uz obveznu uspostavu učinkovite strukture za pregovore.