Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini, koji će biti održani 2. listopada, a najavljeni kao jedni od najnepredvidivijih izbora u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa, pobudili su veliku pozornost javnosti, kako one u Bosni i Hercegovini, tako i u regiji.
Iako je riječ o lokalnim izborima, koji će najviše odlučivati sudbinu građana na lokalnoj razini, a ne vanjsku politiku BiH, veliko zanimanje javnosti pobudila je borba najvećih političkih stranaka i subjekata u BiH za prevlast u pojedinim gradovima i općinama, i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj, piše Radiosarajevo.ba.
Istog su mišljenja i analitičari IFIMES-a, Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane, redovitog pratitelja događaja na Bliskom istoku i Balkanu, koji su objavili svoju analizu predstojećih lokalnih izbora u BiH, pod nazivom "Lokalni izbori u BiH 2016: Dodikov referendum – otvaranje Pandorine kutije na Balkanu".
Prvi dio ove studije posvećen je analizi biračkog tijela u BiH i analizi tradicionalnih političkih suparništava u BiH. Egzaktni podaci, koje predstavljaju analitičari IFIMES-a, govore o 3.345.486 birača u BiH koji će imati pravo glasanja na predstojećim izborima, kao i o rekordnom broju birača koji glasaju putem pošte, njih 65.111. Nadalje, izneseni podaci govore i o oko 30.000 kandidata, koje će građani BiH birati na predstojećim izborima. U ovoj analizi posebno je izdvojena i izborna jedinica Mostar, u kojoj izbori neće biti održani sljedeći mjesec.
Politička suparništva, na entitetskim razinama, analiza IFIMES-a prikazala je kao suparništvo političkih blokova u RS-u, prvog bloka koji čine SNSD, DNS i SP, te drugog koji čini Savez za promjene čije članice su SDS, PDP i NDP. Ipak, slovenski analitičari mišljenja su kako u ovom trenutku popularnost Saveza za promjene drastično opada, zbog neprimjerene retorike i kako navode "političke prostitucije" Mladena Ivanića, počasnog predsjednika PDP-a i srpskog člana Predsjedništva BiH.
U Federaciji BiH najviše pažnje slovenski analitičari su posvetili koaliciji stranaka SDA i SBB, koje smatraju apsolutnim favoritima lokalnih izbora, naglašavajući moguće potonuće SBB-a, kao i sudsko procesuiranje Fahrudina Radončića, predsjednika SBB-a, koje je ostavilo duboke posljedice na budućnost SBB-a. Također, analiza IFIMES-a obuhvatila je SDP i DF, koji se smatraju najboljom oporbom u Federaciji BiH.
Kao posebna cjelina analizom je obuhvaćen i HDZ BiH, pri čemu analitičari smatraju da nitko ne može osporiti snagu ovog političkog subjekta na područjima koja su dominantno naseljena hrvatskim stanovništvom.
Drugi dio analize posvećen je utjecaju lidera zemalja iz regije na političke subjekte i izborni proces u samoj Bosni i Hercegovini, te su kao primjeri navedena sudjelovanja političara iz Srbije, Hrvatske, pa čak i Turske u izbornim kampanjama bh. stranaka. Jasne pokazatelje umiješanosti regionalnih političara IFIMES-ovi analitičari pronašli su u podršci koju je pojedinim kandidatima u RS-u i Brčko Distriktu iskazao Zoran Janković, gradonačelnik Ljubljane, kao i u podršci Aleksandra Vučića pojedinim kampanjama u RS-u.
Posebno je zanimljiva analiza uključivanja stranih subjekata sa većih instanci u predstojeće bosanskohercegovačke lokalne izbore, pa su kao primjer slovenski analitičari naveli isplatu tranše kredita MMF-a, što smatraju direktnom podrškom aktuelnim vladajućim strukturama u BiH.
Posljednji dio ove analize posvećen je i najaktuelnijem pitanju u bh. javnosti, kako to nazivaju analitičari IFIMES-a, "Dodikovom referendumu“. Mišljenje analitičara iz Slovenije, kada je riječ o referendumu o 9. siječnju – Danu Republike Srpske, jeste da su u ovakve odluke lidera RS-a uključeni proruski i prosrpski faktori koji prešutno daju suglasnost održavanju ovog referenduma.
Cjelokupna priča u vezi s referendumom, smatraju slovenski analitičari, prema doktrini šoka dovest će do unutarnjeg (pre)uređenja u BiH, ali i to da će, ukoliko dođe do referenduma u RS-u, to polučiti lančanu reakciju u zemljama regije gdje će i drugi geopolitički subjekti tražiti isto pravo. Također, ovaj referendum analitičari IFIMES-a smatraju "samoubilačkim" potezom Milorada Dodika, kao i da će djelovanje stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH doprinijeti smanjivanju provincijalizacije i politizacije u važnim, državnim organima.