I dok u najvećim ekonomijama Europske unije cijene stambenih nekretnina drastično padaju, Hrvatska i Bosna i Hercegovina bilježe potpuno suprotan trend, piše Večernji list BiH. U ovim zemljama do nekretnine se dolazi sve teže, zbog čega su mladi primorani živjeti s roditeljima ili pak u najmu, čije su cijene također u odnosu na godinu prije porasle.
Stanje u BiH i u Europi
Dakle, prema posljednjim dostupnim podacima, u posljednjih godinu dana cijene nekretnina najviše su porasle u Poljskoj (18 posto) i Bugarskoj (16 posto). U Hrvatskoj cijene nekretnina porasle su za 9,1 posto. Najveći pad cijena nekretnina bilježi Luksemburg, za 10,9 posto, a slijede ga Njemačka (5,7 posto) i Francuska (4,8 posto). U Bosni i Hercegovini cijena nekretnina u odnosu na godinu prije porasla je za 3 posto pa naviše, ovisno o kojem dijelu zemlje je riječ, a prognoze govore kako do pada neće doći ni u idućem razdoblju. Naime, u ovoj zemlji još uvijek je potražnja za nekretninama značajno veća od ponude, što, naravno, diktira i rast cijena koje posljednje dvije godine divljaju, posebice u većim gradovima Bosne i Hercegovine, gdje kronično nedostaje stambenih objekata. Razloga za ovakvu situaciju je više, od nedostatka građevinskih tvrtki i radnika koji bi gradili nove objekte do rasta cijena materijala i radova te nedostatka odgovarajućih površina na kojima bi se gradilo. Također pod utjecajem inflacije velik broj stanovnika novac koji je prije držao na bankama u vidu štednje posljednjih godina uložio je upravo u nekretnine. Inače, prema podacima Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, najviša ostvarena cijena stana u Federaciji BiH prometovanog u 2023. godini zabilježena je na području općine Stari Grad Sarajevo i njegova ukupna cijena iznosila je 914.600 KM.
Korisna površina stana je 170 četvornih metara. Kada je riječ o zemljama Europske unije, ranije objavljeni podaci govore kako je broj izdanih građevinskih dozvola u Njemačkoj pao više od 27 posto u prvom polugodištu 2023. Broj dozvola u Francuskoj pao je za 28 posto do srpnja 2023., a izgradnja kuća u Velikoj Britaniji za više od 25 posto. Švedska bilježi najlošiji pad od krize 1990-ih, sa stopama izgradnje manjim od trećine onoga što se smatra potrebnim kako bi se održao korak s potražnjom. Valja naglasiti kako se pad cijena stambenih nekretnina na razini EU u 2023. dogodio prvi put u deset godina. Situacija s njemačkim nekretninskim sektorom je tema analiza u cijeloj 2023.
Koliko će se graditi stanova
Prema analizi međunarodne korporacije za nekretninske usluge Cushman & Wakefield, vrijednost nekretninskih transakcija 2023. u Njemačkoj je iznosila 6,39 milijardi eura, 50 posto manje nego 2022. Službeni podaci statističkog ureda Njemačke Destatis ne pokazuju razlog za optimizam. U prvih jedanaest mjeseci prošle godine ukupan broj građevinskih dozvola za stambene nekretnine izdane u Njemačkoj manji je za 25,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Pad je nastavljen i u ovoj godini pa je u ožujku 2024. izdano 29,6 posto manje građevinskih dozvola za stambene nekretnine nego u ožujku 2023. Procijenjena vrijednost radova prema izdanim dozvolama za izgradnju novih nekretnina pala je sa 112,24 milijarde eura 2022. na 90,87 milijardi eura 2023., za 19,04 posto. I u BiH dolazi do smanjenja broja odobrenja za građenje. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, broj izdanih odobrenja za građenje u lipnju 2024. godine u odnosu na prosječan broj izdamih odobrenja za građenje u 2023. godini manji je za 29,3 posto, a u odnosu na lipanj 2023. manji je za 26,6 posto. Broj predviđenih stanova za gradnju u lipnju 2024. godine u odnosu na broj predviđenih stanova za gradnju u 2023. godine manji je za 54 posto, a u odnosu na lipanj 2023. godine manji je za 57 posto. Za razliku od Njemačke, gdje unatoč manjem broju građevinskih dozvola cijene nekretnina padaju, u BiH bi ih ovakav razvoj situacije u idućem razdoblju mogao samo povećati.