U Hrvatskoj prema nekim procjenama nedostaje 230.000 radnika. Radnika najviše nedostaje u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi i sektoru obrazovanja. Na trećem mjestu po broju traženih radnika je prerađivačka industrija.
Poslodavci posljednjih godina taj manjak pokušavaju riješiti uvozom stranih radnika, osobito u sektorima u kojima se traže NKV radnici. Prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, broj stranih radnika ove godine premašio je 150.000, što je najveći zabilježeni broj u povijesti zemlje, piše dnevno.hr.
U prvoj polovici 2023. godine izdano je više od 70.000 novih radnih dozvola, dok ukupni broj izdvojenih dozvola za boravak i rad stranih radnika iznosi preko 171.000. Najčešće dolaze iz BiH, Nepala, Srbije, Indije i Sjeverne Makedonije, a predviđa se da bi broj stranih radnika u Hrvatskoj do 2030. godine mogao doseći čak pola milijuna.
Napadi na strane radnike
U Hrvatskoj smo već zabilježili nekoliko slučajeva napada na strane radnike, a taj broj bi mogao još i rasti kako ih dolazi sve više i onda budu sve više uzimali radna mjesta na kojima su tradicionalno zapošljavali hrvatski radnici.
Hoće li veći broj stranih radnika u NKV zanimanjima utjecati i na plaće hrvatskih radnika u tim zanimanjima prije manje od godinu dana pitali smo ekonomista Ljubu Jurčića koji nam je rekao da nas itekako trebaju brinuti trendovi na tržištu rada u Hrvatskoj.
“Stranci za radna mjesta trenutačno konkuriraju između sebe, ali kako budu učili hrvatski jezik sve će više konkurirati i Hrvatima koji se natječu za NKV radna mjesta, piše dnevno.hr.
Kada nauče hrvatski jezik, oni će postati konkurentni hrvatskim radnicima. Sada smo još u početnim stadijima tog procesa, a to najbolje vidimo u trgovačkim lancima gdje strani radnici pune police, a hrvatski radnici rade na blagajnama. Što budu bolje znali hrvatski jezik, sve će više potiskivati Hrvate sa jeftinijih radnih mjesta jer će biti voljni raditi za 20 do 30 posto manju plaću”, objašnjava Jurčić dodajući da je Hrvatska napravila veliku grešku kada nije stvorila uvjete za stvaranje složenijih bolje plaćenih radnih mjesta.
‘Osuđeni smo na ekonomsku propast’
Ekonomist ističe kako se u Hrvatskoj ne događa proces koji se prije 20-30 godina dogodio u Njemačkoj i drugim zemljama zapadne Europe već nešto prvo opasnije.
“Kada su Hrvati dolazili u Njemačku prije 20 i 30 godina nisu uzimali radna mjesta Nijemcima, jer su se oni pomicali na skuplja radna mjesta u odnosu na naše ljude. Tek su njihova djeca nakon završene škole počela uzimati poslove tehničara, ali su se Nijemci zapošljavali na poslovima inženjera”, rekao je Jurčić istaknuvši da nije problem što su došli strani radnici i rade jeftinije poslove.
“To je čak i dobro. Problem je što Hrvatska ne radi radna mjesta za školovane Hrvate, pa je sukladno tome osuđena na ekonomsku propast. Da smo stvorili radna mjesta za visoko školovane, oni bi povukli plaće i srednje školovanih, ali to se ovdje ne događa”, zaključio je Jurčić, piše dnevno.hr.