Hrvatske udruge Domovinskog rata u Bosni podnijele su na više od 50 stranica Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske kaznenu prijavu protiv šesnaest bivših časnika bošnjačke Armije BiH zbog ratnih zločina počinjenih nad Hrvatima na području središnje Bosne i Hercegovine tražeći da odgovaraju za brojna ubojstva i zločine s obzirom na to da su “nedodirljivi” pravosuđu BiH. Kako doznaje Večernjak, na popisu prijavljenih su prvi zapovjednik Armije BiH i načelnik Glavnog stožera general Sefer Halilović, zatim general Jovan Divjak koji je bio zamjenik načelnika i pomoćnik načelnika Glavnog stožera Armije BiH.
Likvidacije, zlostavljanja...
Kaznena prijava podnesena je i protiv člana Stožera vrhovnog zapovjedništva A BiH generala Vehbije Karića, zapovjednika zloglasnog II. korpusa Armije BiH generala Envera Hadžihasanovića, zatim zapovjednika Operativne skupine Zapad za Bugojno, Uskoplje, Novi Travnik i načelnika Stožera zapovjedništva 7. korpusa generala Selme Cikotića koji je trenutačno savjetnik kod bošnjačkoga člana Predsjedništva BiH. Među prijavljenima je i zapovjednik 37. muslimanske “Lahke brigade” 3. korpusa A BiH Asim Koričić, zapovjednici zloglasne postrojbe “El Mudžahid” u sastavu 3. korpusa Sakib Mahmuljin i Amir Kubura, kao i jedan od zapovjednika u 7. muslimanskoj brigadi Šerif Patković, zamjenik zapovjednika 3. korpusa Džemal Merdan i zapovjednik 4. korpusa Armije BiH general Ramiz Dreković, zatim zapovjednik 6. korpusa Salko Gušić, zapovjednik 44. brdske brigade Enes Kovačević, zapovjednik 317. brigade Armije BiH Fahrudin Ganić te Midhat Cerovac, zapovjednik 7. brigade 4. korpusa Armije BiH Fahrudin Agić, kao i ministar unutarnjih poslova BiH i načelnik Centra službe sigurnosti Bakira Alispahića. Ove osoba se sumnjiči za stotine slučajeva zločina, ubojstva, mučenja, zatočenja, protjerivanje i razna zlostavljanja, dakle ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Glavnom državnom odvjetniku RH Dinku Cvitanu su predsjednici više udruga Domovinskog rata iz BiH, a koji su ujedno i državljani Republike Hrvatske, podnijeli prijavu prije desetak dana, 2. ožujka, u Zagrebu, piše Večernji list BiH.
Napad na Hrvate
Razlog zašto pravdu traže u drugoj državi, a ne u BiH je činjenica da “pravosuđe BiH zločine počinjene nad Hrvatima nije procesuiralo, pogotovo nije procesuiralo zapovjedni vrh Armije BiH koji je bio glavni nositelj vojnih operacija i koji je odgovoran za plan napada na prostore na kojima su živjeli Hrvati u ostvarenju izlaska na Jadran, pa i za zločine koji su počinjeni pod njihovim zapovijedanjem”. U prijavi se navode svi slučajevi težih ratnih zločina, od masakra u Buhinim Kućama i Križančevu Selu u viteškoj općini gdje bošnjačke postrojbe nisu uspjele razdvojiti ovu enklavu i uništiti Hrvate, zatim Miletini i Maljinama gdje su također pobijeni svi zarobljeni civili i vojnici. Prijavljeni su i brojni teški zločini na području zeničke, kakanjske i vareške općine. Detaljno je opisana uloga i bošnjačkih zapovjednika u Uzdolu, Grabovici, području Mostara, Bijelog Polja..., kao i napada Armije BiH na HVO 9. svibnja te zločina u četiri logora za Hrvate u Mostaru. •