Privatizacija i komercijalizacija svih vrsta prometa u BiH mogla bi se ostvariti do 2020. Državni Parlament uskoro će razmatrati prijedlog okvirne prometne politike za razdoblje od 2013. do 2020., gdje se kao jedan od ciljeva navodi da svaki vid prometa bude financijski održiv i utemeljen na izvorima financiranja u rasponu od korisničkih naknada, općih proračunskih izvora do privatnog sektora.
Hoće održivi sustav
Iako se prometna politika i njena provedba trebaju detaljno elaborirati tek kroz prometnu strategiju i Akcijski plan, gdje će biti navedene konkretne aktivnosti, programi i vremenski okvir, spomenuti dokument, ipak, govori u kojem će se smjeru ići kada je u pitanju razvoj i održavanje prometnog sustava u BiH. Cilj jeste održiv razvoj prometnog sustava zemlje, a to se namjerava postići primjenom tzv. sektorskog pristupa. Predviđeno je da redovito i periodično održavanje cesta i željeznice, uključujući eliminiranje zaostalog neodržavanja, dobije planski prioritet nad rekonstrukcijom ili novogradnjom tretiranim kao poboljšanja. Time će se pokušati spriječiti propadanje prethodnih investicija i osigurati troškovno najefektivniji pristup kod upravljanja infrastrukturom. Planira se raditi i na poboljšanju efikasnosti prometa, a posebno kroz poboljšanu poštenu konkurenciju zasnovanu na komercijalnom određivanju cijena, ali i ukloniti uska grla u prometu, posebno na glavnim graničnim prijelazima. Inzistiranjem na komercijalizaciji i privatizaciji država će pokušati prevladati naslijeđenu neefikasnost.
Princip “korisnik plaća”
Uvođenjem principa “korisnik plaća” pokušat će se poboljšati održivost kroz naknadu troškova, što predstavlja veću komercijalizaciju u upravljanju infrastrukturom. Ovo će se pokušati osigurati kroz pristojbe, naknade iz registracije i dozvola, i to ne samo u cestovnom prometu. Kada je u pitanju financijska samoodrživost željeznica i plovnih putova, navode da se ona može razmatrati samo dugoročno, u razdoblju od osam, tj. 10 godina. Nije nikakva tajna da je prometna infrastruktura u BiH među najnerazvijenijim u EU te da BiH već godinama predstavlja prometnu “crnu rupu” na kontinentu. Sa sramno malim brojem km autoceste, loše održavanim magistralnim cestama, zapuštenom željeznicom i nekonkurentnim zrakoplovnim prijevozom, BiH je daleko iza razvijene Europe pa i zemalja regije. O razvoju plovnih putova na rijekama skoro da se i ne govori.