BiH je u posljednjih sedam godina dodijelila državljanstvo ili dala suglasnost za dodjelu državljanstva za 428 osoba iz ukupno 26 zemalja svijeta. Najviše dozvola izdano je osobama iz Hrvatske i to ukupno 171 odobrenje, dok je istovremeno iz svih arapskih zemalja državljanstvo BiH dodijeljeno za 42 osobe, piše Klix.ba.
U posljednjih sedam godina za državljanstvo BiH apliciralo je najviše osoba iz Hrvatske, a najviše 2011. godine, kada ih je 57 dobilo bh. putovnicu. Godinama se taj broj smanjivao, ali je ukupno od 2010. godine do danas 171 osoba dobila bh. državljanstvo.
Na drugom mjestu su zahtjevi osoba iz Srbije, a u spomenutom periodu 97 ih je dobilo državljanstvo BiH. Osim zemalja regije, najviše zahtjeva za dodjelu bh. državljanstva dolazilo je od osoba iz arapskih zemalja. Tako su u posljednjih sedam godina državljanstvo dobile 42 osobe, a najviše iz Sirije, Jordana i Sudana.
Treba istaknuti i da predmeti stjecanja državljanstva po osnovu Ugovora o dvojnom državljanstvu između BiH i Srbije ne dolaze na suglasnost Ministarstvu civilnih poslova, već se samo dostavljaju rješenja koja se uvode u evidenciju stjecanja državljanstva BiH, a predmeti naturalizacije po osnovu Ugovora između BiH i Hrvatske dolaze na suglasnost ministarstvu, jer odredbe tog Ugovora upućuju na primjenu zakona o državljanstvu država ugovornica.
Na osnovu dostupnih podataka Ministarstva civilnih poslova BiH, u posljednjih sedam godina nije bilo odobravanja državljanstva BiH za osobe iz arapskih zemalja čiji turisti, ali i investitori najviše dolaze u BiH, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta, Saudijske Arabije ili Bahreina.
Kada je riječ o dodjeli državljanstva naše zemlje po osnovu odredbe o prijemu osoba od osobitog interesa za BiH, u posljednjih 10 godina dodijeljena su 82 takva državljanstva i to najviše za osobe iz Crne Gore (13), zatim Hrvatske (12), i Srbije (10).
U Federaciji BiH od donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu BiH iz 2013. godine, do prije nekoliko mjeseci, nije vođen postupak naturalizacije stranaca, jer se kasnilo s donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu Federacije BiH, a zatim i donošenjem podzakonskih propisa. Zbog zastoja od nekoliko godina, očekuje se povećan broj predmeta u narednom razdoblju.
Navedenim izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu iz 2013. godine tek se stekla pravna osnova za vođenje evidencija o državljanstvu u skladu sa zaštitom osobnih podataka.