Kišno razdoblje koje na jugu Hercegovine traje već desetak dana, ozbiljna je smetnja manje-više cjelokupnoj poljoprivredi. Kako to izgleda, uvjerili smo se u Poljoprivrednoj zadruzi “Sunce“ u Nerezima kod Čapljine, koja se godinama uspješno bavi proizvodnjom presadnica, piše Večernji list BiH.
Nepovoljno za poslovanje
Jednostavno, učestale kiše poremetile su proizvodni lanac. U normalnim uvjetima red poteza je poznat, a odstupanja mala, dan–dva. Zna se koliko treba sjemenu određene povrtlarske kulture pa i sorte, koliko dana je potrebno dok nikne, zatim koliko dana do “pikiranja“, rasađivanja mladih biljaka u posebne kontejnere, a onda, koliko dana treba do isporuke. Dragan Dadić, direktor Poljoprivredne zadruge “Sunce“, ističe da pri trenutačnim uvjetima povrtlari ne mogu iz rasadnika preuzimati sadnice i rasađivati, čak ni u zatvorenim prostorima – plastenicima zbog velike vlage. To, s druge strane, zbog dobrih poslovnih odnosa i solidarnosti, podrazumijeva da Zadruga izađe u susret povrtlarima i u svojim pogonima znatno dulje od predviđenog čuva naručeni sadni materijal. No, to se nepovoljno odražava na poslovanje Zadruge jer zbog zauzetog prostora ne može primati narudžbe novoga sadnog materijala. - Nije lako ni nama, ni povrtlarima, ni mi ni oni, zbog učestalih kiša, ne možemo raditi planirano, pa je došlo do zastoja. Da danas kiše stanu, neće ništa kratkoročno popraviti jer treba sačekati da se zemljište osuši, a onda pripremi za sadnju. Nije to jedini problem. Zbog prevelike vlage u zraku, biljke treba dodatno štititi. Mi smo kratkoročno u problemima, a povrtlari i dugoročno jer će se prerasle sadnice teže adaptirati, proizvodnja će kasniti, najmanje koliko sadnja. Nije potrebno ni govoriti što kašnjenje od 20-ak dana može značiti u plasmanu roba - sumira direktor Dadić.
Preventivna zaštita
U glavnom hercegovačkom povrtlarskom rejonu, od Vojnića na zapadu u ljubuškoj općini, Čapljine, pa do Crnića u stolačkoj općini, povrtlari su u znaku isčekivanja lijepog vremena. Slično je i s drugim poljoprivrednim granama jer je došlo do zastoja i u ratarstvu, vinogradarstvu i voćarstvu, gdje bi bilje trebalo odmah preventivno štititi, zatim pčelarstvu, jer kad pada, ni za pčele nema paše. Kiša nije dobra čak ni stočarima jer nema vanjske ispaše, dok će djetelina i livadske trave prebrzo izrasti, ostati tanke, povaljati se po zemlji, pa će biti problema i s “pićom“, baliranim sjenom. Uglavnom, težaci vele: Kiša je bila potrebna, ali je pretjerala!•