Prekvalifikacija odraslih, kao i dodatna obuka učenika koji su tek završili srednjoškolsko strukovno obrazovanje nova je prilika i reakcija na sve češće zahtjeve tržišta kada je riječ o određenim deficitarnim zanimanjima, a u tom kontekstu iznimno je bitno preuzeti uspješne prakse sa Zapada kada je riječ o uvezivanju teorije i prakse, piše Večernji list BiH.
Dodatne obuke
Ravnateljica Federalnog zavoda za zapošljavanje Helena Lončar potvrdila je u razgovoru za Večernji list kako postoji očita potreba za prekvalifikacijama, ali i dodatnim usavršavanjem učenika nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja.
Događa se, naime, da poslodavcima oni kadrovi koji im dođu nakon završenog obrazovanja nisu dovoljno kvalificirani za poslove za koje im trebaju te se zbog toga pojavljuje potreba za dodatnim usavršavanjem.
No, Lončar ističe kako to nije problem samo BiH već i šire, a odgovor bi se nalazio u potrebi usklađivanja školskih programa s potrebama na tržištu rada. Federalni zavod, naglasila je Lončar, podržava takve projekte usavršavanja kako bi se što učinkovitije odgovorilo na potrebe tržišta rada, a jedan od takvih programa je i “Obuka i rad”. Cilj navedenoga programa je povećati konkurentnost nezaposlenih osoba obukom kod poznatog poslodavca, kao i osiguranjem prilike za zapošljavanje, a njime je predviđeno sufinanciranje troškova obuke i zapošljavanja, i to obuke u trajanju do tri mjeseca i zapošljavanja u trajanju od šest mjeseci (mjera A) te obuke u trajanju do tri mjeseca i zapošljavanja u trajanju od 12 mjeseci (mjera B). Kada je riječ o mjeri A, poslodavac je u obvezi primiti u radni odnos, u trajanju najmanje od šest mjeseci, najmanje 60% osoba koje su završile obuku, nakon čega Zavod poslodavcu isplaćuje jednokratno iznos od 600 KM za svaku osobu zaposlenu po programu. U kontekstu mjere B poslodavac je u obvezi primiti u radni odnos, u trajanju od najmanje 12 mjeseci, najmanje 60% osoba koje su završile obuku. Poslodavac je u obvezi financirati zapošljavanje navedenih osoba prvih šest mjeseci, nakon čega Zavod sufinancira preostalih šest mjeseci u iznosu od 500 KM mjesečno za osobu zaposlenu po programu.
Suradnja
Kada je riječ o modelu dvojnog obrazovanja, Lončar ističe kako se moraju uzeti u obzir potrebe koje postoje na tržištu rada, a što bi onda vodilo učinkovitijem zapošljavanju.
U Federaciji već postoji nekoliko dobrih primjera. Jedan od njih je Tehnološki park u Posušju gdje se vrše obuke za CNC operatere, pa i mimo obrazovnih sustava, a Lončar podsjeća kako je Zavod već podržao projekt za obuku osoba s evidencije. Drugi primjer je Tešanj gdje gospodarstvo u suradnji sa školama kreira zanimanja koja su potrebna na prostoru te općine, tako da učenici imaju gdje raditi praksu, a nakon školovanja gotovo da imaju i radno mjesto. Dvojno obrazovanje, odnosno suradnja institucija i poslodavaca, način je kojim se dugoročno utvrđuje put za napredak lokalnog gospodarstva, a mladima pruža perspektiva ostanka i održivog opstanka u vlastitoj sredini.•