Vizualno je uočljivo da prve izdašnije jesenske kiše nisu utjecale na vodostaj Hutova blata. Vodostaj je nizak, barke za fotosafari nasukane u pristaništu, tek pokoji zalutali gost, uglavnom roditelji s malom djecom prošetaju od motela do pristaništa, piše Večernji list BiH.
Teško se naviknuti
Govoreći o toj temi, Josip Vekić, ing. lovstva i zaštite prirode, inače voditelj zaštite Parka prirode Hutovo blato, kazao nam je kako su izvori koji su vjerojatno vezani uz Popovo polje, odnosno slijev Trebišnjicu i Svitavsko jezero, donijeli nešto vode. Međutim, izvori koji su vezani uz Gornje blato nisu ni osjetili protekle kiše.
- Bregava nije protekla, a cijelo Gornje blato vezano je uz taj tok. Možda je Londža koja ima vezu s Popovim poljem dobila malo vode. Vodonosnici u podzemlju su prazni. Mislim da bi trebalo mjesec kišovitih dana pa da se napuni podzemlje i da iz zemlje počne izlaziti dovoljna količina vode i da Bregava proteče. Nekoliko dana izdašnih kiša, kao što su bile početkom ovoga mjeseca, ne može napuniti vodonosnike kraškog podzemlja.
No, kada se to dogodi, onda su se u posljednjih petnaestak godina u pravilu javljali ekstremi, raste opasnost od poplava. Teško se na to sve naviknuti ljudima, a kamoli pticama i drugim vrstama koje obitavaju u Hutovu blatu - kaže nam ing. Vekić te pritom objašnjava:
- Ne znam kako bih nazvao tu pojavu - globalno zatopljenje, promjene u podzemlju, Gornji horizonti, zaista ne znam što bih o toj temi kazao. Cijela kraška polja istočne Hercegovine, sve ide u Bilećko jezero, Bregava postaje povremena rijeka, nema dovoljno vode. Vidjelo se to nakon nedavnih obilnih kiša kada se ništa značajno nije promijenilo. Jedan dan voda se podignula, ali to je bila samo voda koja se uslijed obilnih kiša slila s okolnih brda, a onda za nekoliko dana bure i sjevernog vjetra opet ljetni vodostaj.
Ne možemo se baviti prijevozom gostiju, tako da od turističkih tura nema ništa. Ljetna je voda iako smo duboko u listopadu, očekivali smo je nakon kišnih dana, ali vodostaj stoji, sve je kao usred ljeta - kaže nam ing. Vekić objašnjavajući kako u ovakvoj situaciji od turizma, odnosno fotosafarija, zasad nema ništa.
- Prije korone bili smo vezani sa školama s učeničkim ekskurzijama, a sada, da je situacija s pandemijom i povoljna, ne bismo mogli organizirati prijevoz jezerima, i to opet zbog niska vodostaja. Presušno je bilo ljeto, nekoliko dana obilne kiše za Hutovo blato ne znači ništa, sigurno treba dvadesetak, pa i mjesec dana, da se podzemlje napuni pa da proradi šezdesetak izvora Hutova blata, da se podigne razina vode pa da možemo funkcionirati, da ribe dolaze na mrijest, a ptice se imaju čime hraniti… - objašnjava nam voditelj zaštite Parka prirode Hutovo blato.
Zanimalo nas je i postoji li pri takvu vodostaju, unatoč tome što su vrućine i ljeto iza nas, i u ovom dijelu godine velika opasnost od požara.
Trska još zelena, ali...
- Trska je još zelena, ali jedan jači mraz može je sasušiti, a ako ne bi bilo kiša, onda eto i te opasnosti - konstatira ing. Vekić.
No, nizak vodostaj nije samo zaustavio fotosafari, nego utječe i na druge djelatnosti u ovom nadaleko poznatom parku prirode, pa tako i na rad prstenovača ptica koji već četvrti tjedan rade svoj posao. Kazali su nam da, kada ispod trske nema vode, manje je i ptica. Mađarski prstenovači koji trenutačno rade u tršćacima ovoga parka prirode traže vodu za postavljanje mreža, ali nje zasada nema.•