Dvadeset i prvo stoljeće doba je napredne tehnologije.
Danas bi teško bilo zamisliti svakodnevicu bez komfora koji nam pružaju sveprisutna tehnologija, uređaji i internet.
Čak i naši najosnovniji dnevni zadaci, poput komuniciranja, plaćanja računa i namirnica te provjere pošte, ušli su u domenu tehnoloških alata kojima se svakodnevno koristimo.
Ukratko rečeno – tehnologija je svuda oko nas i kao takva utkala se u samo ruho našeg svakodnevnog života i djelovanja, piše Alternativa za vas.
No, uzimamo li tehnologiju zdravo za gotovo, bez pretjeranog promišljanja o tome kako ona funkcionira i na koji način djeluje, kako na nas tako i na naše ukućane?
To su pitanja o kojima vrijedi dobro razmisliti.
Nevidljivo elektromagnetsko zagađenje
Većina nas već zna da tehnološki uređaji zrače. To baš i nije neka novost. O tome se govorilo davnih dana kada su se radijski i televizijski uređaji masovno pojavili u kućanstvima diljem svijeta.
Kada malo bolje pogledate, nadohvat vaše ruke nalazi se barem jedan elektronički uređaj (koji je vjerojatno upaljen).
Važno pitanje glasi: kako njegovo zračenje djeluje na vas u ovom trenutku i koliko snažno?
Danas je poznat pojam elektromagnetskog onečišćenja ili elektromagnetskog smoga.
Uz ostala onečišćenja kojih je čovjek „ponosni“ uzrok, elektromagnetsko je drukčije jer nije vidljivo i njegove posljedice ne pojavljuju se odmah.
Sav život na Zemlji oduvijek je bio (i još uvijek jest) pod utjecajem raznih vrsta zračenja, uglavnom iz prirodnih izvora na samom planetu ili iz svemira.
Sunčeva svjetlost je zračenje, naš planet sam po sebi emitira elektromagnetsko zračenje, te smo svakodnevno „bombardirani“ kozmičkim zračenjem iz dubokog, svemirskog prostranstva.
Ova zračenja su prirodna, jer dolaze iz prirodnih izvora. Živi organizmi, uz određenu pomoć planetarne atmosfere, pronalaze način da se postupno prilagode učincima takvih zračenja.
Tehnološka zračenja, s druge strane, dolaze iz umjetno stvorenih izvora. Ona nisu konstantna te se s obzirom na veliki porast broja tehnoloških uređaja povećava i snaga njihova zračenja na svakoj razini.
Umjetni izvori zrače u uskom pojasu frekvencija, što dodatno pojačava intenzitet zračenja onih koji su prisutni u tom pojasu.
Naša tijela praktički su svakodnevno uronjena u golemo more nevidljive radijacije različitih frekvencija, a da mi to ne vidimo i ne osjećamo. Zasad!
Budući da su naši domovi opskrbljeni različitim elektroničkim uređajima (mobiteli, routeri, wireless i bluetooth uređaji svih vrsta, monitori za bebe, bežični termostati) zračenje prodire i kroz naše zidove, u prostor za koji mislimo da je siguran od vanjskog zračenja.
Vanjsko zračenje utječe na naše biološko tijelo. Pitanje je samo u kojoj mjeri.
Tako se posebno ističe porast:
kroničnog umora - čak 110 puta
bipolarnog poremećaja kod mladih (100 puta)
fibromialgije (70 puta)
autizma (20 puta)
ADHD-a (8 puta)
hipotireoze (7 puta)
Tehnološko doba i maligna oboljenja
U medijima se puno govorilo o tome da zračenje elektroničkih uređaja može izazvati rast stanica raka u tijelu.
Usporedivši podatke otprije deset ili dvadeset godina, potpuno je jasno da ovo nisu puke pretpostavke. Zračenje zaista izaziva maligna oboljenja.
U prvom redu riječ je o tumorima parotidnih žlijezda, koje se nalaze na glavi, ispred i ispod ušnih školjki.
Povećanje rizika od ovog tipa tumora povezuje se s učestalim korištenjem mobilnih tehnologija. Logično, jer razgovarajući na ovaj način, ljudi stavljaju mobitel na uho, u neposrednu blizinu ovih žlijezda.
Brojke govore da osobe koje svakodnevno koriste mobitel imaju čak do 50% veći rizik od ove vrste karcinoma.
Međunarodna agencija za istraživanje raka 2012. godine objavila je istraživanja u kojima navodi da osobe koje koriste mobilne telefone samo tridesetak minuta dnevno tijekom duljeg razdoblja imaju i do 80% veći rizik od nastanka giloma – zloćudnog tumora mozga.
Svjetska zdravstvena organizacija je 2008. godine klasificirala elektromagnetska zračenja mobilnih uređaja kao rizična za pojavu malignih oboljenja.
Opasnost za trudnice i malu djecu
Obje agencije navode kako su u posebno rizičnoj skupini mala djeca i trudnice.
Zračenja bez problema prodiru u majčino tijelo, čime opasno ugrožavaju zdravlje još nerođenog djeteta.
Pojedina istraživanja potvrđuju znatne zdravstvene poteškoće u trudnoći (a potom i kod novorođene djece).
Pojava hiperaktivnosti kod novorođenčadi, emocionalni problemi te mnoge druge vrste psihičkih anomalija dovode se u vezu upravo sa zračenjem.
Bitno je napomenuti kako su djeca danas odmalena izložena elektromagnetskim zračenjima, pogotovo ako i sama koriste mobilne i bežične uređaje.
Mala djeca imaju još nerazvijene kosti lubanje, te zbog toga zračenje iz okoliša lakše pronalazi svoj put do njihovih osjetljivih tkiva i organa.
Prema švedskom istraživanju, oni koji su još kao tinejdžeri počeli koristiti mobitele imaju čak 5 puta veći rizik od tumora u odrasloj dobi.
Prijetnja za hormonsku ravnotežu
Ljudska štitnjača poseban je organ s posebnom zadaćom – da štiti tijelo. Zato i nosi takav naziv.
Utjecaj elektromagnetskog zračenja očituje se u vidljivim znakovima propadanja štitnjače, što vodi disfunkciji lučenja njenih hormona – hipotireoidizmu.
Važni simptomi disfunkcije rada štitnjače su kronični umor i pretilost. Zanimljivo je kako se upravo pretilost i kronični umor često definiraju kao bolesti modernog doba, koje je, slučajno ili ne, povezano s povećanjem intenziteta tehnološkog zračenja.
Također, istraživanja u Njemačkoj pokazala su da izloženost zračenju uzrokuje povećanu dozu kortizola i adrenalina u krvi ispitanika.
Disbalans ovih hormona u tijelu može dovesti do poremećaja metabolizma glukoze i inzulina, što pak može rezultirati raznim vrstama dijabetesa.
Zanimljiv je i podatak da su spomenuta istraživanja pokazala kako zračenje mobilnih odašiljača utječe i na dugotrajni porast adrenalina u tijelu, što stavlja organizam u budno stanje spremno za borbu ili bijeg.
Visoke razine adrenalina rezultiraju nemirom, napetošću, nervozom, visokim krvnim tlakom, tjeskobom i nesanicom.
Kod muškaraca, izloženost elektromagnetskom zračenju može povećati rizik od neplodnosti, pogotovo ako redovito nose mobitel u džepu hlača ili drže laptop u krilu.
Studije su potvrdile vezu između zračenja mobitela i smanjenja pokretljivosti spermija.
Kod žena, rizik od raka dojke veći je ako redovito nose mobitel u prsnom džepu košulje ili jakne.
Utjecaj zračenja na staničnoj razini
Spuštajući se još dublje u naše tijelo, uviđamo da zračenje dopire i do samih elementarnih čestica od kojih smo građeni – naših stanica.
Stanice se pod utjecajem prijetećeg vanjskog zračenja počinju zatvarati, onemogućavajući protok hranjivih tvari i izbacivanje otpada iz stanice.
Što je vrijeme izlaganja zračenju dulje, to stanice više vremena provode u „zatvorenom“ stanju, što dovodi do bioloških i kemijskih disfunkcija u cijelom tijelu.
Relativno davna istraživanja pokazala su da su zračenja (ondašnjih) mobitela izazivala puknuća i rascijepe unutar samih DNK struktura.
Novija istraživanja pokazala su da raspon i intenzitet današnjih zračenja ne samo da uzrokuju procijepe unutar molekula DNK-a nego i odvajanje i raspadanje cijelih spirala, što ima znatne dugoročne posljedice.
Također, kod osoba koje tijekom dugog niza godina redovito koriste mobilne telefone otkriveno je pregršt mrtvih i raspadnutih DNK segmenata, bez ikakve funkcionalnosti.
Te raspadnute i mrtve stanice ukazuju na nemogućnost staničnog obnavljanja, što stvara opasnost od genetskih oštećenja, preuranjenog starenja, tumora i cijelog niza dugoročnih zdravstvenih problema.
Možda zvuči drastično, no zračenje naših elektroničkih uređaja može doslovno razoriti naš DNK.
Jednostavna promjena navika kao rješenje
Srećom, nije sve tako crno kako se na prvi pogled čini.
Utjecaj zračenja svih elektroničkih uređaja možete regulirati svjesno i odgovorno, ako se odlučite na to.
Savjeti koji slijede ne traže izolaciju od tehnologije ili bježanje od nje pod svaku cijenu. Ne radi se niti o izbjegavanju.
Sve je samo stvar mjere i opreza te promjene navika uz pokoju svakodnevnu inovaciju.
Najbolje je početi s kompletnim isključivanjem svih elektroničkih uređaja kada ih ne koristite, pogotovo u spavaćoj sobi za vrijeme spavanja.
Savjetuje se žičano spajanje računala na internet i stavljanje njegova načina rada na zrakoplovni (takozvani airplane mode). Bilo bi dobro uvesti žičano spajanje za sve bežične uređaje.
Ako baš morate koristiti wi-fi bežičnu mrežu, svakako bi bilo dobro ugasiti router nakon korištenja, pogotovo prije spavanja. Ako računalo/laptop nemaju mrežni izlaz za spajanje kabelom na internet (ethernet), moguće je nabaviti USB adapter koji to omogućuje.
Izbjegavajte bilo kakve smart („pametne“) uređaje, kao što su televizori, stereo linije, termostati, digitalni satovi koji isključivo ovise o bežičnoj konekciji. Žičane ili baterijske varijante tih uređaja mnogo su bolji izbor.
Mikrovalna pećnica golem je izvor štetnog zračenja u kućanstvu. Da bi se suzbile moguće posljedice, najbolje bi bilo koristiti klasični štednjak.
Kada je u pitanju kućna rasvjeta, najbolje je koristiti klasične žarulje sa žarnom niti umjesto današnjih CFL štednih žarulja ili bilo kakvih fluorescentnih žarulja.
Monitori za bebe potencijalna su opasnost za najmlađe članove obitelji. Razmislite o izbacivanju dotičnih uređaja iz svojeg doma.
Nošenje mobitela u odjeći tik do tijela znatno povećava rizik od mnogih oboljenja vezanih za zračenje. To vrijedi i za spavanje pokraj mobitela. Ako je potrebno da mobilni uređaj bude u blizini, stavite ga na zrakoplovni način rada kako biste umanjili štetu.
Za vrijeme razgovora na mobitel, preporučljivo je koristiti speaker (zvučnik) kako bi uređaj bio što dalje od glave.
Namirnice koje čuvaju od zračenja
Uz navedene mjere, postoje i određene namirnice koje pružaju dodatnu zaštitu od zračenja u samom organizmu.
Na staničnoj razini, one djelomično blokiraju utjecaj štetnih zraka i smanjuju nastali oksidativni stres.
Magnezij je odličan blokator štetnih zraka i kao takav spašava stanice od iznimnog stresa tijekom izlaganja zračenju. Budući da je suvremena prehrana ionako siromašna magnezijem, preporučuje se unos do 2 g magnezija dnevno.
Krstašice (brokula, cvjetača, kupus, kelj) su također namirnice koje nas štite od zračenja.
U ovu kategoriju spada i hrana bogata fenolima (hladno prešana ulja, kakao, borovnice, grožđice), karotenoidima i likopenima (šparoge, rajčice, crvene paprike, crveni kupus, mrkva, lubenica) te hrana bogata terpenoidima (orasi, bademi, timijan, ulje korijandra).
Uz navedene namirnice, preporučljivo je koristiti i začine koji dokazano poboljšavaju obranu od vanjskog zračenja. U prvom redu tu su cimet, klinčić, đumbir, ružmarin i kurkuma.
Kombinacijom ovih ukusnih namirnica sa začinima, uz prethodne preinake svakodnevnih navika, moguće je smanjiti utjecaj nevidljivoga, ali opasnoga zračenja.