Federacija BiH će u razdoblju koje je pred nama nastaviti s procesom financiranja iz vanjskih izvora, poput međunarodnih financijskih institucija, a pritom će se, kako su naglasili strategijom upravljanja dugom od 2021. do 2023., voditi računa da osiguranje financijskih sredstava za financiranje Vladinih potreba bude uz prihvatljive troškove i rizike u srednjem i dugom roku uz najavu kako će i dalje raditi na razvoju domaćeg tržišta vrijednosnih papira, piše Večernji list BiH.
Najveći kreditori
Vanjska financijska sredstva koja Federaciji BiH stoje na raspolaganju i planira ih angažirati u razdoblju od 2021. do 2023. procjenjuju se na 3,041 mlrd. maraka (1,909 mlrd. dolara).
Uzimajući u obzir ciljeve definirane ovom strategijom, troškove i rizike ugovaranja zajmova, Federacija BiH nastavit će s politikom maksimiziranja zaduživanja kod multilateralnih financijskih institucija, a procjene upućuju kako bi se približno 76,5% planiranih potreba moglo zadovoljiti financiranjem iz ovih izvora. Najveće zaduženje planira se kod MMF-a, 569 milijuna dolara, a slijedi Europska investicijska banka kod koje bi se Federacija u iduće tri godine trebala zadužiti za 370,08 milijuna dolara.
EBRD je treći financijer po iznosu te je plan da će iz toga izvora stići ukupno 304,9 milijuna dolara. KfW je također još jedan od većih izvora financiranja, a procijenjeni iznos sredstava je 164,6 milijuna dolara. Domaće tržište vrijednosnih papira relativno je malo i nerazvijeno, ali ima trend rasta prilagođavajući se financijskim potrebama Vlade Federacije BiH. Domaće komercijalne banke najveći su investitori u riznične zapise i tržišne obveznice Vlade FBiH i uglavnom ih čuvaju do dospijeća.
Vrijednosni papiri
U namjeri osiguranja daljnjeg razvoja domaćeg tržišta vrijednosnih papira i transparentnosti zaduživanja, vodeći pri tom računa o svojim financijskim potrebama i troškovima, Vlada Federacije BiH nastavit će s dražbama obveznica u mjeri koja je potrebna da se iznos sredstava na jedinstvenom računu riznice FBiH održava na zadovoljavajućoj razini, kao i dražbama rizničnih zapisa u slučaju pojave deficita jedinstvenog računa prouzročenog neusklađenošću gotovinskih tokova. Broj emisija i visina ponude rizničnih zapisa (ročnosti tri, šest, devet i dvanaest mjeseci) varirat će u ovisnosti o potrebama riznice u procesu upravljanja likvidnošću. Za buduća izdanja obveznica FBiH će uzimati u obzir interese investitora, ali će nastojati produljiti prosječno vrijeme dospijeća vrijednosnih papira izdavanjem obveznica s dospijećem duljim od pet godina. Dražbe tržišnih vrijednosnih papira FBiH održavaju se sukladno s godišnjim indikativnim kalendarom dražbi, koji Ministarstvo financija objavljuje na svojoj internetskoj stranici, osim u slučaju kada, zbog zadovoljavajuće likvidnosti jedinstvenog računa riznice, Ministarstvo financija otkaže najavljene dražbe. Inače, u kontekstu duga treba navesti kako je portfelj duga za koji je odgovorna i kojim upravlja Vlada na dan 31. prosinca 2020. iznosio 5,832 milijarde maraka (3,662 milijarde dolara ili 26,41% BDP-a FBiH), a sastoji se od vanjskog duga u iznosu od 4,892 milijarde maraka i unutarnjeg duga u iznosu od 849,86 milijuna maraka. Servisiranje obveza pritom će svakako ovisiti o nizu preduvjeta, počevši od oporavka ekonomije pa do s tim povezane tematike kreditnoga rejtinga. •