Nastojanja međunarodne zajednice, a napose Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije da domaći politički predstavnici intenziviraju dijalog u cilju postizanja dogovora oko izbornoga zakonodavstva, bit će dodatno naglašena u tjednima koji dolaze, kada se planira niz sastanaka političkih stranaka, a vrhunac ovoga dijela nove diplomatske ofenzive očekuje se krajem mjeseca, piše Večernji list BiH. Tada bi, prema našim saznanjima, u BiH trebale doći dvije političke ličnosti iz SAD-a i EU-a. Prva je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, čiji je dolazak najavljen za 30. rujna, a drugi je mogući dolazak, kako doznajemo, Matthewa Palmera kojega je SAD odredio za nadgledanje programa izborne reforme u BiH.
Novi krugovi razgovora
Susretima europskih i američkih dužnosnika s bh. liderima prethodit će nekoliko sastanaka predsjednika političkih stranaka, a nakon što dođu u BiH, za očekivati je nove razgovore s većim brojem aktera kako bi se dodatno naglasila potreba promjene Izbornoga zakona. Značaj ovog događaja dodatno je naglašen činjenicom da su i dosadašnji rezultati u postizanju napretka u reformi Izbornoga zakona, konkretno za Grad Mostar, velikim dijelom posljedica medijacije upravo SAD-a i EU-a, a oni, prema svemu sudeći, žele da se ovaj proces nastavi i dalje u cilju da do kraja godine BiH konačno dobije reformirani Izborni zakon. Palmer je do sada u više navrata govorio i o reformi Izbornog zakona u BiH. - Pitanje reforme izbornog sustava je hitno, strateški važno za BiH, i stoga je važno da lideri učine kompromis i iskažu političku hrabrost koja će biti potrebna kako bi pokrenuli zemlju - kazao je Palmer nedavno u razgovoru za Hinu za vrijeme održanog Dubrovnik foruma. - Smatram vrlo važnim da se, što god bude dogovoreno, uzmu u obzir presude Europskog suda za ljudska prava kako bi se oslobodio prostor da BiH krene naprijed - dodao je Palmer. Na pitanje o presudi Ustavnog suda u slučaju “Ljubić” 2016., koja od zakonodavaca traži da promijene Izborni zakon kako bi se zajamčilo da politički predstavnici jednog konstitutivnog naroda ne budu birani glasovima drugog naroda, Palmer je odgovorio da to jest određeni problem. - O presudi u slučaju “Ljubić” strane će morati razgovarati, no ne želim unaprijed zaključiti koja će pitanja biti na stolu na razmatranju. To je na stranama da se s tim stvarima uhvate ukoštac, uz potporu, ohrabrenje i pomoć međunarodne zajednice - rekao je Palmer. Optimističan je i uvjeren da je kompromis u BiH “apsolutno moguć”.
Nužnost dogovora
Istodobno, dolazak predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen valja promatrati u svjetlu pojačanoga angažmana EU-a u BiH, a i u pregovorima oko Izbornog zakona. Podsjećamo kako je Johann Sattler, šef Izaslanstva EU-a u BiH, u više navrata naglašavao potrebu izmjene Izbornog zakona, a s američkim veleposlanikom Ericom Nelsonom, kao i veleposlanikom Velike Britanije Matthewom Fieldom bio je na povijesnom dogovoru HDZ-a BiH i SDA prošle godine u Mostaru. Tom je prilikom potpisan sporazum, čiji drugi dio još nije realiziran, a on govori upravo o potrebi da reformirani Izborni zakon osigura legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim razinama, u Predsjedništvu BiH i domovima naroda.