Ušli smo na kapiju bivše vojarne Čerkezovac, na lokaciji Trgovske gore, u Republici Hrvatskoj, na kojoj će, sudeći po svim pokazateljima, za nekoliko godina biti izgrađeno odlagalište/skladište nisko i srednje radioaktivnoga otpada. Hoće li definitivno tu i biti ovisit će o rezultatima istraživanja okoliša i utjecaja na okoliš, na kojem se počinje raditi u rujnu, piše Večernji list BiH.
Utjecaj na okoliš
Priopćeno je ovo prigodom otvorenja Info-centra o radioaktivnome otpadu u Dvoru u Republici Hrvatskoj. To bi, nadaju se u Fondu za razgradnju Nuklearne elektrane Krško, konačno trebalo ovaj projekt približiti javnosti i time skinuti, gotovo pa zavjet šutnje prisutan godinama na obje strane rijeke Une, odnosno i u Republici Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini.
"Informacije nisu mogle 'kolati' dok nismo ugovorili izradu studije utjecaja na okoliš, sigurnosne analize i studije izvodljivosti". Uspostavom Info-centra o radioaktivnome otpadu u Dvoru, nepostojanje komunikacije kako s novinarima tako i s državom Bosnom i Hercegovinom, trebalo bi biti nadiđeno. Sve je realnija izgradnja skladišta za srednje i nisko radioaktivni otpad iz elektrane Krško te institucionalnoga otpada iz Republike Hrvatske. - Sigurno da je bio određeni manjak informacija koje su dolazile s hrvatske strane, međutim, postoji opravdan razlog za to. Informacije nisu mogle ići dok nismo ugovorili izradu studije utjecaja na okoliš, sigurnosne analize i studije izvodljivosti i tek kada je taj proces prošao, na žalost, dvije godine trajao je proces ugovaranja, tek onda smo dobili terminski plan kojim možemo točno reći da u devetom mjesecu ili najesen kreće komunikacija s Bosnom i Hercegovinom u smislu da se ovu nama susjednu državu poziva da sudjeluje u procesu skolpinga - kaže Josip Lebegner, ravnatelj Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog nuklearnog otpada RH. - Buše tlo koje bi trebalo pokazati bi li ovaj otpad mogao doći u kontakt s pitkim izvorima vode ili rijekom Unom. Jedna od teorija koja se godinama provlači je da se u nekadašnjoj vojarni Čerkezovac već odlaže istrošeno nuklearno gorivo iz nuklearke u Krškome jer se povremeno čuju zvuci s ove, za javnost zatvorene, lokacije. To opovrgavaju iz Fonda za razgradnju Nuklearne elektrane Krško, a ono što smo snimili jesu bušenja tla koje bi trebalo pokazati bi li ovaj otpad mogao doći u kontakt s pitkim izvorima vode ili rijekom Unom.
Godišnja izdvajanja
Za sad takvih pokazatelja nema, tvrde ljudi odgovorni za skladište otpada niske i srednje radioaktivnosti koje je u izgradnji. - Kada je u pitanju cjelokupna procedura, ona mora biti napravljena po pravilu službe, po svim međunarodnim konvencijama i jasno da mi tu nećemo zaobilaziti svoje susjede, ne pada nam na pamet, niti to ima ikakva smisla. Mi ćemo u vezi s tim pitanjem napraviti sve - kaže Ivo Milatić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivoga razvoja u Vladi Republike Hrvatske. Ako dođe do izgradnje, hrvatska Općina Dvor imala bi i financijsku korist od toga. Prijedlog je da se na godišnjoj razini izdvaja 8,000.000 kuna koje bi bile izravno ubrizgane u proračun ove male i nerazvijene općine. Što se tiče Bosne i Hercegovine, komunikacija je s našim ekspertnim timom postojala, doduše rijetka. Od rujna, odnosno početka istraživanja utjecaja na okoliš, i ta komunikacija trebala bi biti u zakonskim okvirima. Što će nam donijeti, upit je bez odgovora još najmanje godinu, pa i više dana, zaključili su. •