Suvremeni način života, visokoškolsko obrazovanje, napredovanja i izgradnja karijere... neki su od razloga zbog kojih se dobna granica za majčinstvo u Europi sve više pomiče. Europljanke u prosjeku prvo dijete rađaju s gotovo 30 godina, točnije s 29,7 godina. No, ta dob kontinuirano raste od 2013. godine, kada je iznosila 28,8 godina. Ipak, podaci se razlikuju u ovisnosti o regiji. Žene u Španjolskoj i Italiji prvo dijete na svijet donesu s 31,6 godina, u Luksemburgu s 31,3, a u Irskoj s 31,2 godine. Za razliku od njih, žene u istočnoj Europi rađaju prije, pa tako Bugarke postaju majke s 26,5 godina. Kada je riječ o BiH, ona je negdje na sredini, odnosno najsličnija je Poljskoj (27,9), piše Vecernji.ba.
Prosjeci nakon rata
Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju kako su tijekom 2021. godini prvo dijete žene rađale u prosjeku s 28 godina. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku BiH objavljenim u publikaciji "Žene i muškarci u Federaciji BiH", u 2021. godini najviše djece rodile su žene u kasnim dvadesetim i tridesetim godinama. Prosjek dobi žena koje rađaju prvi put u Federaciji BiH je 27,1, što je jedan od najvećih prosjeka nakon rata. Alarmantan je podatak i da je prosjek dobi žena koje rađaju drugo dijete 30,2 godine. Riječ je također o rekordu. Usporedbe radi, prije 10 godina prosjek dobi žene koja prvi put rađa bio je 24,3 godine, a drugo s 26,9 godina. Ovim tempom dobna granica u idućih 10-ak godina dovela bi do toga da prosjek dobi žena koje rađaju prvi put prijeđe 30 godina. Kasnije roditeljstvo razlog je i konstantnog pada broja stanovnika, a prognoze za cijelu Europu nisu dobre. Kako bi se održao sadašnji broj stanovnika bez migracija, žene bi trebale imati 2,1 dijete, kažu vlasti. No, Europljanke su u 2021. godini, prema podacima Eurostata, u prosjeku imale 1,5 djece. U BiH je situacija još lošija. Naime, u BiH samo za jednostavnu reprodukciju nedostaje više od 11.000 novorođene djece godišnje.
U pitanju budućnost
- Sedamdesetih je godina prosjek rađanja po ženi iznosio 2,6 djece, što se ubraja u proširenu reprodukciju. Za jednostavnu reprodukciju potrebno je rađanje od 2,1 djeteta po ženi. Obrazac se u BiH mijenja 80-ih godina, pa 90-ih godina iznosi 1,7, dok danas iznosi 1,3, što je najniža stopa fertiliteta (rađanja) u regiji i među europskim zemljama, a to znači da je naš natalitetni deficit -0,8 djece po ženi. To su podaci na razini države, a kada pogledate niže razine, imate općine i lokalne zajednice koje su demografski u fazi izumiranja, ali i one s proširenom reprodukcijom. To znači da imamo malobrojnije generacije koje sutra ulaze na tržište rada i da ćemo se suočiti s još većim problemom radne snage nego što je to sada slučaj - izjavio je nedavno za medije profesor demografije Stevo Pašalić, tvorac dokumenta "Demografska obnova BiH". Njegove tvrdnje o frapantnom smanjenju broja novorođene djece potvrđuju statistički podaci Agencije za statistiku BiH. Prema njima, na početku stoljeća u Federaciji BiH bilo je 25.255 novorođenih. Osam godina poslije, 2008. godine, rodilo se 22.819 beba, 2018. godine broj novorođenčadi iznosio je 18.899, a tijekom 2021. godine su tek 16.873 bebe stigle na svijet u ovom bh. entitetu. Navedeni podaci pokazuju da, ako je u posljednjih 20 godina došlo do toga da se na godišnjoj razini rađaju čak 8382 bebe manje, to svakako predstavlja alarm kada je u pitanju budućnost BiH.