Kreditna zaduženost stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH na kraju lipnja 2022. iznosi 10,76 milijardi KM i veća je za oko 330 milijuna KM ili 3,2 posto u odnosu na kraj 2021. kada je iznosila 10,43 milijardi KM, piše Večernji list BiH.
Promatrano na godišnjoj razini, zaduženost stanovništva na kraju lipnja 2022. bilježi povećanje za oko 560 milijuna KM ili 5,6 posto, podaci su Centralne banke BiH.
Prisiljeni zaduživati se
Građani se sve više zadužuju, i to na sve strane - kako kod banaka tako i kod rodbine, susjeda, prijatelja, kumova itd. Za većinu dodatni udar na proračun predstavlja svaki iznenadni trošak veći od 50 KM. Ništa čudno s obzirom na to da je potrošačka košarica dosegnula 2900 KM. Najmanje polovina stanovništva nije u mogućnosti redovito održavati tekuću potrošnju. Zbog toga su se prisiljeni zaduživati pa kad prime plaće ili mirovine, vraćaju dug i tako rade svaki mjesec.
Oni kojima treba više novca uglavnom moraju dizati kredite jer su rijetki prijatelji koji im mogu pomoći. Kredite u BiH građani podižu kako bi osigurali životne namirnice i zadovoljili svakodnevne potrebe, dok se rijetki odlučuju na neke velike investicije. To se vidi i u strukturi kredita u kojoj je sve više onih potrošačkih i nenamjenskih kredita, kao i kartičnih. Više od pola milijuna građana Bosne i Hercegovine u ovom trenutku ima dopušteno prekoračenje na svojim bankovnim računima, a ukupna zaduženost po ovoj osnovi veća je od 310 milijuna KM. To praktički znači da svaki šesti stanovnik BiH ima minus na računu, što, prema riječima stručnjaka, nije iznenađenje jer građani na razne načine pokušavaju riješiti svoju nelikvidnost.
Iz Središnje banke BiH za "Nezavisne novine" poručuju da 544.235 građana ima dopušteno prekoračenje, a da ono ukupno iznosi 310,231.926,39 KM. To praktički znači da svaki šesti stanovnik BiH ima minus na računu, što, prema riječima stručnjaka, nije iznenađenje jer građani na razne načine pokušavaju riješiti svoju nelikvidnost.
Ipak, iz Agencije za bankarstvo RS-a objašnjavaju da se u vezi s ovim pitanjem u obzir mora uzeti činjenica i da svi građani koji su zatražili prekoračenje na računu nisu iskoristili ta sredstva i da ona i dalje stoje netaknuta. S druge strane su oni koji su iskoristili mogućnost dopuštenog minusa, i to u smislu jedne vrste zaduženja, a taj novac najčešće koriste pri kupnji kućanskih aparata ili sličnih stvari. Međutim, stručnjaci tvrde da se prekoračenje na računima sve češće traži za svakodnevne potrebe građana jer primanja ne mogu pokriti mjesečne troškove.
Većina u sličnoj situaciji
- Primanja naših građana su takva da neki iznenadni događaji ili čak i neki troškovi u obitelji koji nisu iznenađenje predstavljaju udar na proračun. Evo najslikovitiji primjer, upravo sada ulazimo u zimsku sezonu, a kod nas se tada, na primjer, nabavljaju zimske gume. Mislim da je to paradoks i da je to karakteristično za naše područje, a nikako za zemlje u kojma su primanja građana daleko veća, tj. da se za nabavu zimskih pneumatika građani moraju zaduživati i da se ne mogu iz osobne zarade kupiti četiri gume - kaže za Nezavisne novine ekonomist Siniša Pepić. Prema njegovim riječima, većina građana BiH nalazi se u sličnoj situaciji.
- Jednostavno, oni su u situaciji da, kako znaju, moraju pronaći rješenja za trenutačnu nelikvidnost - navodi. Najveći problem prilikom odluke da se od banke traži dopušteno prekoračenje po računu predstavlja to što građani često i nisu svjesni da će se taj minus jednog dana morati izmiriti. Građani često ulaze u dužničko ropstvo i taj vid zaduživanja predstavlja "uže oko vrata" svima onima koji se odluče za takav vid pozajmice. •