- Prije dvadesetak godina za cvjetnu nedjelju nosili smo lovorike na svetu misu, nismo imali gotovo ni jedne maslinove grančice, piše Večernji list BiH. Danas je obrnuto i to pokazuje kako su se odnosi promijenili - kazao je nedavno u Grudama na Danu masline grudski načelnik Ljubo Grizelj. Uistinu, Hercegovina sve više postaje maslinarska regija, a nakon "smiljomanije", čini se pak da je i narod postao realniji u svojim promišljanjima.
Urod masline tek je u 12. godini pun i treba puno strpljenja i rada da bismo se gostili uljem koje je prema UN-u proglašeno najzdravijom namirnicom, međutim, sve ono što smo dosad pokušali "preko noći", uglavnom je bilo osuđeno na propast, tako da je i vrijeme da se krene s nekim dugoročnim aktivnostima. Prema podacima Agromediteranskog zavoda FBiH u Hercegovini je 1977. godine, znači prije 45 godina, bilo tek 6 tisuća stabala maslina. Danas ih je 87 tisuća, a predispozicija za njezin daljnji uzgoj ima itekako.
Miro Barbarić iz Agromediteranskog zavoda FBiH održao je zanimljivo predavanje. - Izazov se krije u tome da Hercegovina s maslinom može ponuditi dosta toga suvremenoj Europi i svijetu. Naime, stvar je u jednostavnosti. Dok Europa i svijet pate od zagađenosti, kontaminiranosti tla, voda, mi smo imali sreću što naše područje obiluje nezagađenim tlima i vodama. Tu je prilika za razvoj maslinarstva kao agroturističke djelatnosti. Vodeće sorte na našim prostorima su 50 posto oblica, 20 posto leccino, 20 posto istarska bjelica i 10 posto ostale - kazao je Barbarić. Od ukupne površine Hercegovine, 23 općine, 1.211.926 hektara, poljoprivredne površine iznose 567.775 hektara, a obradivog je zemljišta 327.040 hektara.
Kompletan članak u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH