HNŽ: U Hercegovini se ne mogu graditi centri za migrante

Ojačavanje Granične policije te što žurnije stupanje u kontakt s državama iz kojih dolaze ilegalni migranti, kako bi se potpisali sporazumi o readmisiji, ključni su elementi s kojima se migrantska kriza može staviti pod nadzor, mišljenje je koje se čuje posljednjih dana, a posebice od predstavnika hrvatskog naroda, piše Večernji list BiH. 

Inicijativa

Zastupnik HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Predrag Kožul tako je za iduću sjednicu kolegija ovoga tijela predložio inicijativu kojom bi Zastupnički dom trebao zadužiti Vijeće ministara BiH te ministarstva sigurnosti i vanjskih poslova da žurno pokrenu procedure za potpisivanja sporazuma o readmisiji s Afganistanom, Irakom, Bangladešom, Iranom, Egiptom, Tunisom, Alžirom i Marokom. Tom inicijativom, ako prođe komisijsku fazu i bude usvojena u Zastupničkom domu, Vijeće ministara bilo bi zaduženo o poduzetim aktivnostima i njihovim učincima izvijestiti Zastupnički dom najkasnije 90 dana od dana usvajanja inicijative. Readmisija je jedno od rješenja kojim bi se situacija u kontekstu migrantske krize popravila, a u međuvremenu je bitno promijeniti odnos prema postojećim migrantskim centrima, i to na način da se one skupine koje su rizične odvoje od ostalih migranata. Istodobno bi u tim centrima trebalo učiniti mnogo više za osiguranje uvjeta boravka dostojnih čovjeku, od grijanja pa do adekvatnih prostora za spavanje. Unatoč pokušajima da se pitanje migrantske krize riješi na način da se oni prebace na veći broj lokacija diljem Bosne i Hercegovine, iz Hercegovačko-neretvanske županije stižu jasne poruke kako su bilo kakvi potezi bez suglasnosti tijela županije i lokalne zajednice neprihvatljivi. Ministar unutarnjih poslova HNŽ-a Slađan Bevanda objasnio je kako MUP županije provodi one odluke i zaključke koje su donijela tijela uprave, a to su u prvom redu Skupština HNŽ-a, kao i županijska Vlada. On je u izjavi za Večernji list objasnio kako je Skupština HNŽ-a u siječnju prošle godine donijela zaključak, a u njemu se jasno navodi kako se za sve oko ilegalnih migranata mora suglasiti s tijelima vlasti u županiji, a i tijelima lokalne samouprave. Upravo s tim na umu, policija ne može dopustiti ulazak ilegalnih migranata u ovu županiju i njihovo smještanje na određene lokacije. Podsjetio je na probleme i negodovanje ljudi u općini Konjic prilikom pokušaja razmještanja na lokaciju Bradina. Podsjećamo, Skupština HNŽ-a svojim je zaključcima zatražila od nadležnih institucija BiH da poduzmu adekvatne mjere na zaštiti granice BiH u cilju sprečavanja ilegalnih migracija te je zatražila od tijela na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini da u skladu s važećim propisima koordiniraju s nadležnim tijelima HNŽ-a i tijelima jedinica lokalne samouprave u HNŽ-u sve aktivnosti koje se odnose na migrante.

Opremanje Granične policije

Umjesto razmještanja migranata, institucije države trebale bi konačno odgovoriti na apele koje šalje Granična policija Bosne i Hercegovine, a kojoj nedostaje veliki broj službenika za nadzor istočne granice. “Smatram kako BiH mora povesti računa da zaštiti svoje granice i to na način da spriječi ulazak ilegalnih migranata s istočne granice iz Srbije i Crne Gore”, naglasila je Pendeš kazavši kako bi se u proračunu morala izdvojiti sredstva za tehničko-tehnološko opremanje Granične policije, a da se nakon toga pristupi saniranju posljedica s kojima se susrećemo.

Iz izjava čelnih ljudi Granične policije jasno je kako ovoj instituciji nedostaje čak 1200 policijskih službenika kako bi mogli kontrolirati granicu. A hoće li se ovaj poziv shvatiti na način da je potrebno poduzeti žurne korake u kontekstu kadrovskog popunjavanja, vidjet će se uskoro. •