Svjesni kako se europsko društvo budućnosti, pa tako i ono bosanskohercegovačko, može graditi isključivo promišljanjem pitanja iz tragične zajedničke prošlosti europskog kontinenta, uz prepoznavanje i poštivanje svih žrtava totalitarnih režima 20. stoljeća - nacizma, fašizma i komunizma, Hrvati u BiH jedini u toj zemlji, koja upravo teži postati dio zajedničke europske sigurnosne i demokratske arhitekture, na organiziran način obilježavaju Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, piše Večernji list BiH. Europski parlament kroz nekoliko je rezolucija i deklaracija potvrdio opredijeljenost poštivanju žrtava svih totalitarnih režima, a fokus svih je činjenica da bi tragični događaji iz prošlosti morali biti trajna inspiracija kada govorimo o suočavanju s izazovima u gradnji pravednijeg svijeta, svijeta u kojemu će se uvažavati sve razlike, one političke, vjerske, nacionalne i svake druge.
Pravedno društvo
Pravedno društvo i dugoročan mir na ovim prostorima svakako su jedan od ključnih izazova s kojima se građani i narodi moraju suočiti, učeći na pogreškama iz prošlosti te stvarajući uravnotežene kriterije kada je riječ o nevino stradalima, neovisno o tomu od čije su ruke ubijeni. U kontekstu BiH, kao što je vidljivo, Hrvati su ti koji su odlučili prihvatiti 23. kolovoza kao Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, datum koji je utvrđen Deklaracijom Europskog parlamenta o proglašenju 23. kolovoza Europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma od 23. rujna 2008. godine, a potvrđen je točkom 15. Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2009. U završnom dijelu Rezolucije parlamenti i vlade svih država članica EU-a, država kandidatkinja za članstvo u EU i zemalja povezanih s Europskom unijom pozvani su na usvajanje i provedbu te rezolucije. Navedena načela potvrđena su i dodatno naglašena onom posljednjom, Rezolucijom Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe, a u istom se dokumentu jasno navodi kako je europska integracija od početka predstavljala reakciju na patnje prouzročene dvama svjetskim ratovima i nacističkom tiranijom koja je dovela do holokausta, odgovor na širenje totalitarnih i nedemokratskih komunističkih režima u središnjoj i istočnoj Europi te način da se suradnjom i integracijom prevladaju duboke podjele i neprijateljstva u Europi, prestane s ratovima i osigura demokracija u Europi. Europski parlament u tom je pogledu jasno poručio i kako su sjećanje na žrtve totalitarnih režima i priznanje te podizanje svijesti o zajedničkom europskom nasljeđu zločina koje su počinile komunističke, nacističke i druge diktature od ključne važnosti za jedinstvo Europe i njezina naroda te za izgradnju otpornosti Europe na današnje vanjske prijetnje.
U povodu obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima - fašizma, nacizma i komunizma, a koji se obilježava 23. kolovoza, na Groblju mira Bile, u organizaciji Pododjela za Drugi svjetski rat i poraće HNS-a i Udruge “Mir International” te pod pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora BiH, u subotu je upriličena komemoracija i služena sveta misa za sve stradale žrtve. Uoči svetog misnog slavlja odana je počast žrtvama, a vijence i svijeće položila su izaslanstva Hrvatskog narodnog sabora, hrvatskih institucija i udruga hrvatskog naroda u BiH, koje je predvodio predsjednik Dragan Čović, kao i izaslanstva Vlade RH, izaslanstva Hrvatskog sabora i Ministarstva hrvatskih branitelja RH, koja je predvodio državni tajnik Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.
Čović je tom prilikom, među ostalim, istaknuo važnost očuvanja sjećanja na žrtve te je naglasio simboliku Groblja mira kao mjesta pijeteta i zajedništva, ističući kako “projekt Groblja mira, u koji kao narod ugrađujemo trajnu kulturu mira, vežemo upravo uz Europski dan sjećanja na sve žrtve totalitarnih režima”. Misno slavlje predvodio je fra Zdravko Dadić, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene, koji je u homiliji podsjetio kako su nakon Drugog svjetskog rata komunističke vlasti ubile ogroman broj hrvatskih vojnika i civila, a uz to, likvidirano je i više od 600 svećenika, časnih sestara i sjemeništaraca, što predstavlja najveće stradanje crkvenih osoba u Europi.
Podizanje svijesti
Organizirano prisjećanje na žrtve totalitarnih režima pravi je put u izgradnji pravednijeg društva, što je i svojevrsna obveza koja stoji pred BiH kada govorimo o njezinu europskom putu. No, više od svega, riječ je o moralnoj obvezi čijim ispunjavanjem ulažemo važan dio mozaika jedinstva Europe, kojega ne može biti bez podizanja svijesti i priznavanja zločina koje su počinile komunističke, nacističke i druge diktature.