Hrvati traže da se u Bruxellesu dogovori način popunjavanja Doma naroda Federacije BiH

U javnosti je nakon susreta predsjednika Europskoga vijeća Charlesa Michela s vodećim hrvatskim i bošnjačkim političarima u BiH Draganom Čovićem i Bakirom Izetbegovićem objavljeno tek kako će se u sjedištu EU-a održati još jedan sastanak u sličnome formatu s dužnosnicima iz BiH kako bi se dogovorila mapa puta eurointegracija za ovu zemlju, piše Večernji list BiH.

Bivši belgijski premijer posjetio je BiH na poticaj premijera Andreja Plenkovića kako bi se prije svega još jednom pokušalo razriješiti prijepore između hrvatske i bošnjačke strane ususret listopadskim izborima.

Bez izmjene zakona

To podrazumijeva sprečavanje scenarija po kojemu bi tri i pol puta brojniji Bošnjaci i četvrti put preglasali Hrvate u slučaju njihova člana BiH Predsjedništva te, što je još važnije, ovaj narod izbacili iz vlasti u entitetskoj Vladi FBiH i državnog Vijeća ministara koji imaju stvarne poluge moći. To je sada moguće napraviti zloporabom tumačenja nepostojećih odredbi Izbornog zakona koje je izbrisao Ustavni sud oko načina biranja izaslanika za gornji, nacionalno koncipiran Dom naroda. Taj je dom ključan za Hrvate kako bi očuvali kakvu- takvu ravnotežu u vlasti. Zato je potrebno spriječiti da oko nepostojećih zakonskih odredbi arbitrira SIP čiji je sastav također problematičan jer u njemu doslovno većinu imaju bivši dužnosnici vodeće bošnjačke SDA te Demokratske fronte Željka Komšića, koji je pak simbol majorizacije Hrvata. Nakon što je SIP raspisao održavanje izbora za 2. listopada jasno je da se više ne može mijenjati Izborni zakon, ali se može upravo postići tehničko rješenje oko popune Doma naroda FBiH. I to ponajprije kako bi se izbjeglo da Bošnjaci koji se lažno izjašnjavaju kao Hrvati, poput Edima Fejzića ili Anela Šahinovića iz Goražda i Bihaća, budu birani u hrvatski Klub Doma naroda. U slučaju da bošnjačke stranke iz drugih županija gdje su Hrvati u manjinskom položaju uguraju šest od 17 izaslanika bio bi to početak političkog istrebljenja ovoga naroda iz vlasti, što bi onda pratilo i novu krizu te mogući zaplet o kojem govori predsjednik Zoran Milanović. - Inzistirali smo na tome da riješimo pitanje onih definicija popune Doma naroda koje je Ustavni sud stavio izvan snage i to će se svakako morati riješiti. Ne može se ići u izborni proces, a da ne znamo kako ćemo provesti izborne rezultate - istaknuo je Čović. Potvrdio je to i hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman koji je također informiran o svakome potezu u novoj rundi razgovora. Istaknuo je kako se “teško može” promijeniti Izborni zakon u BiH prije jesenskih izbora. Upravo je to jedna od ključnih točaka koje su za nastavak razgovora vjerojatno u Bruxellesu na dnevni red stavili hrvatski dužnosnici. Procjena je pak kako će bošnjački čelnik, predsjednik Stranke demokratske akcije, Bakir Izetbegović nastojati ponovno opstruirati dogovor i oko ove tehničke “dorade” jer je kao svoj uvjet postavio da se na novome sastanku pojave i sve druge probošnjačke stranke.

Kandidacijski status s EU

To pak znači i stranku Željka Komšića, ali i druge satelite SDA koje zauzimaju još radikalnija stajališta prema izbornoj reformi. Upravo je rješavanje izbornih prijepora jedno od ključnih uvjeta kako bi BiH dobila kandidacijski status s EU. To bi se prema upućenima moglo dogoditi već na zasjedanju Europskoga vijeća potkraj lipnja kada bi BiH mogla dobiti nagradu za ovaj važan iskorak. To podrazumijeva i prihvaćanje određenih zakona koje je EU istaknuo kao važne na tome putu, ali i rješavanje pitanja državne imovine oko čega vlasti Republike Srpske osporavaju nadležnost države te postizanje još jednoga dogovora između Hrvata i Bošnjaka oko pitanja koja se tiču funkcionalnosti Federacije BiH. Iz Michelova ureda nisu davali komentare oko posredovanja u BiH, ali su objavili fotografiju iz Sarajeva s degustiranjem tamošnjih ćevapa. Nisu objavili jesu li bolji od onih koje je sam pekao dan ranije sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.