Kroz dugogodišnje iskustvo i rad sa ženama žrtvama rata, nevladine organizacije su prepoznale problem nepostojanja adekvatnog sustava za pomoć, podršku i zaštitu žrtvama, naročito ženama žrtvama rata kao svjedokinjama u sudskim postupcima procesuiranja ratnih zločina u BiH. U okviru uspostave podrške svjedocima od države BiH, do sada nisu dovoljno prepoznate stvarne potrebe svjedokinja.
Ratne strahote
Naime, većina sudova i tužiteljstava nema mogućnost pružanja takve podrške, konkretno uspostave odjela za podršku. Svjesni da su zaštita i podrška neophodni za suradnju svjedoka, nevladina organizacija Fondacija lokalne demokracije uz potporu Matra programa Kraljevine Nizozemske kreirala je Vodič za podršku kao odgovor na potrebu žrtava ratnih silovanja i drugih oblika torture. Vodič je podijeljen u tri dijela, a značajno je što treći dio obuhvaća registar članica novoformirane Mreže za podršku svjedocima. Također je značajno naglasiti kako će pravnici i psiholozi partnerskih organizacija iz cijele Bosne i Hercegovine u suradnji s odjelima za podršku svjedocima pružati besplatnu pravnu i psihološku pomoć prije, za vrijeme i nakon suđenja. Oni će dolaziti čak i po pozivu na adresu udruga tamo gdje predstavnicima udruga to odgovara. U Mrežu je uključeno devetnaest organizacija iz cijele BiH. Između ostalih i Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata, ogranka Vareš, te Hrvatska udruga logoraša Srednjobosanske županije sa sjedištem u Busovači. Predstavnici ovih udruga formiranjem Mreže očekuju da se stvari pomaknu s mrtve točke, s obzirom da su mnogi koji su izloženi torturama u logorima tijekom rata ostali nekažnjeni, a ni sudovi nisu poduzimali konkretnije korake.
Nada za Hrvate
Anđelko Kvesić, predsjednik Udruge hrvatskih logoraša, ističe da su sudovi u najvećem broju slučajeva ignorirali njihove zahtjeve. Budući da je po našim statistikama registriran 331 logor u kojima su Hrvati bili izloženi raznim torturama, od tog broja registriranih logora procesirani su do sada samo slučajevi iz dva logora, stadion u Bugojnu i jedna osnovna škola u Mostaru. Pitam se što je s ostalih 329 logora. Žalosno je da su do sada sudovi na sve moguće načine pokušavali odbiti tužbe koje su se odnosile na druge logore. Uspostava ove mreže trebala bi donijeti koristi žrtvama torture u logorima - kaže Kvesić. No, Kvesića brinu već donesene drugostupanjske presude, za koje se sad traži povrat nadoknade kroz reviziju Komisije koju je oformila Vlada FBiH. I Zlatko Prkić, predsjednik Udruge logoraša Vareš, podupire ovaj projekt i nada se da će polučiti rezultate, s obzirom na činjenicu da je samo u Varešu registrirano 320 Hrvata koji su bili izloženi torturama u logorima, a do sada nitko nije procesuiran.