- Veza između Hrvatske matice iseljenika i Bosanske Posavine više je od sadržajnog dijela. To je jedna trajna veza, zajednička kultura, zajedničko podneblje, zajedničke potrebe, običaji, navike i sve ono što nas karakterizira. Hrvatska matica iseljenika već 27 godina surađuje na stvaranju filmskog festivala u Orašju. HMI je jedan od pokretača tog festivala kao njegov trajni suradnik i poštovatelj. Mi duboko vjerujemo da taj festival ima značenje veće od samog filmskog, pa čak i kulturnog stvaralaštva. On je i ekonomska kategorija. Okuplja ljude, pokreće. Tamo se gospodarstvenici sreću na granici dviju država i jednog naroda, tako da je događaj značajan za ljude s obiju strana prostora. Drugi dio je filmska radionica koju smo s Gradom Orašjem pokrenuli prije dvije godine. Pokazalo se to kao izvrstan projekt. Okupljamo zaljubljenike u film i buduće filmaše iz cijelog svijeta, iseljenike i Hrvate iz BiH, tako da je to sadržajno, vrlo disperzivno i široko polje - kazao nam je ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić. Kraj godine je vrijeme za sumiranje rezultata, ali i planiranje za iduće vrijeme i za respektabilnu instituciju kulture kakva je Hrvatska matica iseljenika. - Imamo godišnje oko 60 projekata. Projekti kojima čuvamo kulturno-vjersku baštinu namijenjeni su posebno Hrvatima u BiH, a manifestacije održavamo svake godine u različitim mjestima. Ove smo godine bili u Sarajevu, iduće godine u Rami, nakon toga u planu je Plehan. Već smo to dogovorili, zanimanje je ogromno i vjerujemo da ćemo tamo okupiti cijelo šire posavsko područje kroz suradnju s predstavnicima Crkve - kaže Marić i dodaje kako ne treba biti veliki poznavatelj BiH i tamošnjih prilika te zamijetiti da je ta država dosta komplicirana, bremenita problemima. - Nikom nije lako, a kako su Hrvati najmalobrojniji, najteže im je. I odatle su prioritet države Hrvatske Hrvati u BiH. To tvrdi naš premijer, to Vlada radi kroz svoje programe. Dakle, to je trajna briga, odnosno više od toga. Briga je emocionalna kategorija, ali sadržajno, mi smo dužni ulagati tamo, posebno u prostore gdje žive Hrvati u BiH, što država Hrvatska radi - kaže Marić. U HMI Zagreb osobitu važnost pridaju pisanoj riječi. Njegov časopis "Matica" bilježi događanja na svim kontinentima gdje Hrvati žive. - Poznato je da ono što nije zabilježeno nije se ni dogodilo. Monografija o Ivi Gregureviću sjajna je knjiga koja svjedoči ne samo o Ivinu grandioznom djelu već i o Posavini i tom podneblju koje rađa takve legende. Znam kazati da mi to podneblje izgleda filmski. Nemojte zaboraviti da je nedaleko od Orašja, u Brčkom, snimljen prvi hrvatski film, tako da je to, čini mi se, međusobno uvjetovano. To podneblje ima nešto što daje filmičnost ljudima. To je bogat emocionalni svijet kojemu je film kao medij zanimljiv - zaključuje Marić.