Suočeni s kontinuiranim padom broja hrvatskih glasača, koji je od izbora do izbora sve manji, stranke s hrvatskim predznakom sljedećih mjeseci organizirat će javnu kampanju kako bi se motiviralo hrvatsko glasačko tijelo za izlazak na opće izbore koji će se održati u nedjelju, 12. listopada 2014. godine. Razlozi za ovakvu akciju su višedimenzionalni, ali onaj temeljni razlog zbog kojeg hrvatske stranke kreću u kampanju odnosi se na konačno razbijanje političkog monopola, prije svega bošnjačkih stranaka u Federaciji BiH koje su pod krinkom “građanska BiH” nametale ili uz pomoć međunarodne zajednice rušile izbornu volju hrvatskog glasačkog tijela. Najilustrativniji primjer bili su izborni rezultati općih izbora 2010. godine i kasnije organiziranje izbornog inženjeringa u režiji domaćih i inozemnih političkih snaga, pomoću kojega su u Federaciji BiH instalirali po izbornim rezultatima i svemu ostalom nelegitimnu platformašku vlast. Po mišljenju dr. Bože Ljubića, predsjednika Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH (HNS), “hrvatski narod u BiH danas se nalazi pred povijesnim izazovom usporedivim s onim s početka 1992. godine kada je bio pred odlukom izabrati neovisnost Bosne i Hercegovine, uz sve rizike koje to nosi, ili ostati u krnjoj Jugoslaviji”.
Po njemu se Hrvati u BiH nalaze pred odlukom očuvanja političkog subjektiviteta i istinske konstitutivnosti. Najmanje su tri ključna razloga zbog kojih su sljedeći izbori u BiH od krucijalne važnosti, naravno ako izabrani hrvatski dužnosnici napokon shvate da je razdoblje isprazne politizacije i političkog karijerizma okončano. Prvi i temeljni razlog je u reformama Ustava BiH zbog primjene presude u slučaju ‘Sejdić - Finci’ koju treba provesti u idućem razdoblju. U toj reformi raspravljat će se o izmjenama izbornog zakona i načina biranja svojih predstavnika u vlasti BiH. Bez legitimnih hrvatskih predstavnika, koji moraju znati sačuvati interese najmanjeg konstitutivnog naroda, ta reforma može dugoročno riješiti hrvatsko političko pitanje. U iduće četiri godine radit će se i na političkoj i administrativnoj reformi Federacije BiH koju su započeli Amerikanci, a u kojoj živi najveći broj bh. Hrvata. Bitni reformski procesi u iduće četiri godine bit će provedeni po pitanju približavanja BiH u članstvo EU-a i NATO savezu. Nije zanemariva kategorija koliko će se novca i gdje kroz taj postupak povući iz predpristupnih fondova EU-a. Tu je pitanje vraćanja digniteta županijama s hrvatskom većinom koje su razvlašćivane od vlasti u FBiH.