Protekla godina donijela je značajan pad investicija u BiH, velikim dijelom zbog općepoznatih razloga, odnosno restrikcija uslijed pandemije, a preliminarni pokazatelji Centralne banke pokazuju značajan pad izravnih stranih investicija, koji je lani dosegao 7,5 posto, piše Večernji list BiH.
Razlozi
Iako su prethodnih godina strane izravne investicije bilježile stalni rast, uslijed neizvjesnosti koju je sa sobom donijela pandemija, ova vrsta financiranja deficita tekućeg računa bilježi pad u 2020. godini od 7,5%. Priljev po ovoj osnovi iznosi 625,6 milijuna KM, od čega se 302,1 milijun KM odnosi na reinvestiranu zaradu, što je vezano uz zabranu isplate dividendi bankarskoga sektora.
No, podaci iz prvog tromjesečja ove godine, osim što pokazuju rast industrijske proizvodnje, kao i izvoza, daju dovoljno razloga za optimizam kada je riječ o izravnim stranim investicijama.
U okviru platne bilance izravne strane investicije tako su u prvom tromjesečju 2012. dosegnule respektabilnih 271,8 milijuna KM, a što je 14,6 posto više u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine. Ovo povećanje svakako je dobar znak po kojemu bi ova godina mogla donijeti značajnije povećanje stranih investicija u odnosu na lani. Ekonomski analitičar Admir Čavalić u izjavi za Večernji list kaže kako podaci o povećanju izravnih stranih investicija pokazuju da je došlo do izvjesnog oporavka tržišta, uputivši pritom i na pokazatelje o rastu izvoza i industrijske proizvodnje. Ipak, kada je pak riječ o Federaciji, smatra da nam ne ide u prilog blokada Povjerenstva za vrijednosne papire.
Istodobno, iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) za Klix su komentirali lanjske pokazatelje u kontekstu investicija, objasnivši kako su restriktivne mjere, kao i smanjeni broj kontakata, smanjile i zanimanje za ulaganje. Kada je riječ o posljednjih šest mjeseci, FIPA je povezala više stranih investitora iz UAE-a, Turske, Austrije, Mađarske i Kine s vlasnicima projekata u BiH. Neki od investitora su, objasnili su, bili zainteresirani za oblast nekretnina, neki za poljoprivrednu proizvodnju s fokusom na proizvodnju maslaca. A usporedno s rastom investicija očekuje se i rast bruto domaćeg proizvoda.
Očekivanje
Senad Softić, guverner Centralne banke BiH, kazao je za Večernji list kako proljetni krug srednjoročnih makroekonomskih projekcija upućuje na umjeren ekonomski oporavak u 2021. godini.
Očekuju pritom godišnji rast realnog BDP-a od 3,4%. Jesenski krug makroekonomskih projekcija, rađen na osnovi tromjesečnih podataka s polovine 2021. godine i dostupnih mjesečnih podataka za treće tromjesečje, planira se objaviti u studenom. No postojeći podaci za sada ne upućuju na to da bi projekcije za 2021. godinu iz svibnja mogle biti značajno korigirane.
Kada je riječ o oporavku domaćeg gospodarstva, podaci iz prvog dijela godine uistinu su ohrabrujući te su dobar temelj za zaključak kako ova godina može donijeti značajnu stopu oporavka.