Valentin Inzko, koji će za par dana obilježiti punih osam godina na funkciji visokog predstavnika za BiH, misli da još nije došlo vrijeme da se vrati kući, a najpozitivnijom promjenom smatra to što BiH sada prvi put ima realnu šansu da bude kandidat za EU i što su se popravili odnosi u regiji, osobito između vlada Srbije i BiH.
Kao potvrdu napretka u regiji, Incko u intervjuu za Tanjug posebno ističe skup balkanskih premijera održan ovog mjeseca u Sarajevu, gdje je dogovorena ekonomska suradnja, infrastrukturno povezivanje regije, jačanje zajedničkog tržišta...
"Autoputevi, željeznice, Bošnjaci u Novom Pazaru, Srbi u Bosni i Hercegovini...to nas sve povezuje. Imamo i isti jezik, koji ovde zovu drugačije, u Crnoj Gori drugačije, u Srbiji drugačije, ali govorimo isti jezik", rekao je Inzko, koji je, inače, odgovarao na dobrom srpsko-hrvatsko-bošnjačkom, "regionalnom" jeziku.
To što nas povezuje, kaže, je velika prilika, pa hajde da je iskoristimo. Upućeni smo jedni na druge i sljedećih tisuću godina mi ćemo biti susjedi.
"Hajde da surađujemo", kaže Inzko i zaključuje da su upravo to uradili premijeri Zapadnog Balkana u Sarajevu, kada su se dogovarali oko stvaranja neke vrste zajedničkog tržišta. "Vjerujem u tu ideju“, kaže on.
Na tvrdnju da odnosi u regiji ipak nisu idilični, te da su se značajno pogrošali, prvo između Sarajeva i Banja Luke, zbog proslave Dana Srpske, a potom i između Sarajeva i Beograda, zbog pokretanja zahtjeva za reviziju tužbe protiv Srbije za genocid, Inzko nije zabrinut.
On kaže kako proces europskih integracija ide odlično, da je Frederika Mogherini rekla da je impresionirana, priznaje da je proces dezintegracije prisutan „kod kuće“, ali da se i to može promijeniti.
„Predsednik Republike Srpske jeste prije dva, tri tjedna izjavio da će RS krenuti putem Kosova, znači put neovisnosti, ali je poslije opet izjavio da podržava integritet BiH. I to se tako naizmjenično ponavlja. Jedanput ovako, jedanput onako“, kaže Inzko.
On smatra da je Dodik veliki politički talent, ali da je "upitno u kojem pravcu troši taj talent".
„Šteta što je krenuo s izjavama da je Sarajevo Teheran, da BiH nije održiva, da treba da se ide putem Kosova... Ali, nikad se ne zna kako će se ovo završiti. Može i dobro", kaže Inzko.
A to dobro, po njegovom mišljenju, je da Dodik počne podržavati integritet države Bosne i Hercegovine, unutar koje, kako kaže, postoji entitet Republika Srpska s nadležnostima, koje joj nitko ne želi oduzeti.
"Onda bi situacija u BiH bila mnogo relaksiranija“, zaključuje.
Na pitanje je li za relaksiranost situacije u BiH i regiji odgovoran i Bakir Izetbegović, koji je bez suglasnosti srpske i hrvatske strane pokušao pokrenuti postupak revizije tužbe protiv Srbije, te je li time udario na temelje Daytona, i zašto ga nije kritizirao kao što to radi u slučaju Milorada Dodika, visoki predstavnik odgovara:
"Gospodin Izetbegović je bio pod velikim pritiskom svog naroda, oko 70, 80 organizacija koje je okupio oko sebe kada je priopćio da će tražiti reviziju. Koliko sam ja pratio stvari, gospodin Vučić nije bio previše uzbuđen oko toga. On je bio protiv toga, ali najoštrije reakcije su stizale iz Banja Luke, a revizija je bila posljednja šansa za Bošnjake da se tu nešto učini,“ kaže Inzko.
On očekuje da će se sada stvari vratiti u normalu, i kaže kako revizija nije ni bila okrenuta protiv Srbije i Srba nego „protiv Miloševića i vremena koje je prošlo“.
Objašnjavajući posljedice svoje izjave u kojoj je u zajednički kontekst doveo Republiku Srpsku i NDH, poslije čega je iz Banja Luke najavljen prekid svake komunikacije s njegovim iuredom, Visoki predstavnika kaže:
„Kada sam govorio da 9. siječnja ne treba slaviti zbog tri odluke ustavnog suda, rekao sam: netko će se domisliti da se slavi i 10. travnja, ali onda sam rekao i da to nikome ne pada na pamet. A komunikacija postoji. Još isti dan sam dobio pismo od gospodina Dodika, u vezi s mojim izvješćem za VS UN...".
Istovremeno priznaje da se proteklih godina dosta toga promijenilo u primjeni nadležnosti Visokog predstavnika:
„Nisam rekao da mogu uhititi Dodika, ali sam rekao da su ta vremena prošla, osobito vrijeme mog prethodnika Padya Ashdowna“, kaže Inzko, odgovarajući na pitanje je li mislio da je realno uhititi predsjednika Republike Srpske, kako su mediji prenijeli njegovu izjavu. Ističe da on osobno priželjkuje „više domaćih rješenja, veću domaću odgovornost".
„Bonske ovlasti i dalje imam. Svake godine dobijem produženje u Vijeću sigurnosti. Točno je da ih ja koristim vrlo, vrlo malo malo, kao što nije točno da sam ja neki diktator koji ne konzultira nikoga. Posljednjih pet, šest godina, ako sam ih koristio, a godinama nisam, radio sam to uz suglasnosti Vijeća za implementaciju mira“.
Ističe i da je oko 40 do 50 političara, koji su bili na nekom popisu među njima i Mirka Šarovića, kao i bivšeg ministra policije RS, vratio u politički život. Očekuje da se riješi i kriza vlasti u BiH.
A na pitanje brani li Republiku Srpsku, što je njegov zadatak, kako mu je poručio Mladen Ivanić, Inzko je jasan:
„Ja sam spreman braniti Republiku Srpsku, braniti Srbe, braniti Hrvate, i nema tu nikakvog ''ali''...Ipak, mislim da Republika Srpska nije ugrožena. Od koga? Znači, moj zadatak je da branim izvorni Dayton i daytonsku Republiku Srpsku“.
Valentin Inzko kaže između ostalog da dužina njegovog mandata nije oročena i da ovisi od VS UN i Vijeća za implementaciju mira:
"Ja sam umirovljeni diplomat i nemam nikakav problem s tim. Mislim da se taj mandat treba završiti, kad za to dođe vrijeme“.
Inzko kaže da Europa neće biti potpuna dok ovde bude „imala crnu rupu koja se zove Balkan ili, unutar Balkana, jednu crnu rupu koja se zove Bosna i Hercegovina“.
Ipak ne vjeruje apokaliptičnim predviđanjima o mogućem novom sukobu na Balkanu:
"Ne vjerujem. Raspoloženja za sukob nema. U narodu vlada prioritet - samo da se ne puca. To je najvažnije. Zato se ne bi smjelo dogoditi da netko poželi razbiti ovu državu. Ja vjerujem da do toga neće doći".
Na tvrdnju da prijetnje za sukob u regiji ne dolaze samo iz BiH, Inzko ponavlja kako ne vjeruje da će ga biti i na drugom mjestu.