Nakon sinoćnjeg susreta s premijerom Republike Hrvatske i predsjednikom HDZ-a Hrvatske Andrejom Plenkovićem te predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, predsjednik SDA Bakir Izetbegović dao je intervju za Fenu u kojem govori o rezultatima tog sastanka.
1. Vidjeli smo već reakcije Vlade RH i HDZ BiH na sastanak, istaknute su neke zamjerke na SDA; u kakvoj je klimi protekao sam sastanak, po Vašem viđenju, te je li ostvaren bilo kakav napredak ili suglasnost po nekom od pitanja?
- Sastanak je protekao u dobroj atmosferi, iskrenom razgovoru koji je potrajao satima. Naravno da HDZ BiH ima svoje zahtjeve i nezadovoljstva, i naravno da će u stranačkom priopćenju staviti naglasak
na argumente predsjednika HDZ-a BiH, ali to je bio tek dio tema pokrenutih na sastanku. I ja sam iznio niz činjenica o stanju u BiH, položaju Hrvata i Bošnjaka, njihovim odnosima, o blokadama
implementacije izbornih rezultata i popunjavanja Ustavnog suda Federacije BiH, tražio sam da se konačno pokrene rješavanje otvorenih pitanja između Hrvatske i BiH. Dogovoreno je da će dva ministra vanjskih poslova u slijedećih mjesec dana napraviti pripremu i analizu koja bi mogla pokrenuti stvari s mrtve točke.
2. Kakav dugoročni efekt mogu imati ovakve vrste sastanaka kada su u pitanju unutarnja politička pitanja Bosne i Hercegovine, kao što su izmjene Izbornog zakona i blokade u formiranju vlasti i radu institucija BiH?
- Ako rukovodstvo Hrvatske prepustimo jednostranom informiranju imat ćemo problem po onoj narodnoj izreci "da je pola istine - cijela laž". Uvjerio sam se da u Hrvatskoj, nažalost, malo znaju o složenim odnosima u BiH. Sve se svodi na prigovor o izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Moramo komunicirati i praviti balans u informaciji koja stiže iz BiH. Jako je važno iznijeti činjenice o položaju Hrvata u institucijama gdje u vrhu države imaju paritete, u vrhu Federacije BiH dvostruko više od učešća u procentu stanovništva, a u ostatku državnog aparata po dubini barem 10 posto preko tog postotka.
Premijeru Plenkoviću sam jučer predao precizne podatke o odlasku i povratku sa stranih ratišta u BiH, o problemu radikalizacije, paradžematima itd. To je istinita i smirujuća informacija, jer problem koji
je rastao prije pet godina je gotovo nestao, brojke to svjedoče. Uvjeren sam da nakon ovog nećemo imati izjave kakve je davala predsjednica Kitarović o "tisućama povratnika sa sirijskog ratišta" ili o "kampovima za obuku terorista na granici s Hrvatskom".
3. Kako komentirate izjave nekih političkih aktera u BiH da ste ovom posjetom Zagrebu legitimirali raniji posjet člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika Zagrebu, te da ste pristali na devalviranje institucija i patronizirajući odnos službenog Zagreba prema Bosni i Hercegovini?
- Nisam legitimirao posjet Dodika, nego sam je amortizirao i napravio neophodan balans. Ovo je na prvom mjestu bila posjeta predsjednika SDA predsjedniku HDZ, koja se fokusirala na odnose stranaka koje u velikoj mjeri predstavljaju Bošnjake i Hrvate, i koje u velikoj mjeri sudjeluju u strukturi vlasti Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ne vidim što je tu devalvirajuće, štetno, u čemu se sastoji patronizirajući odnos. Jučer smo bili u Zagrebu, idući put ćemo se naravno sresti u Sarajevu, važno je
komunicirati, jer šutnja sama po sebi degradira odnose. Oporba mora kritizirati, ali ova naša u principu zna što ne treba, što nije dobro, što oni neće i ne bi. Treba u ovako složenim odnosima znati što treba, što hoćemo i kako ćemo. Šutnja i durenje sigurno nisu put do rješenja. Razgovor je donio i rješenje za Mostar, i sva prethodna rješenja koja su omogućila prestanak konflikta, a zatim i oporavak BiH.
4. Kako ocjenjujete utjecaj Hrvatske kada je u pitanju EU i NATO put BiH, te kakav je ukupni regionalni značaj odnosa između dvije države, te bošnjačkog i hrvatskog naroda?
- Odnos BiH s Hrvatskom je vitalno važan za BiH, za Bošnjake i Hrvate u njoj. To je u nedavnoj prošlosti potvrđeno na najizravniji način. Sukob Hrvata i Bošnjaka 1992-1993 je otvorio prostor napredovanju Mladićeve vojske, omogućio etničko čišćenje Hrvata i Bošnjaka s pola teritorija BiH,
hrvatski korpus je gotovo prepolovljen. Washingtonski sporazum, odnosno bošnjačko-hrvatski sporazum je napravio potpuni obrat, politički i vojni, bio je priprema za Daytonski sporazum, za mir i oporavak zemlje.
5. Osim sa predstavnicima HDZ-a, u Zagrebu ste se susreli i sa bivšim predsjednicima Stjepanom Mesićem i Ivom Josipovićem; je li viđenje BiH u Zagrebu homogeno ili ipak postoji širi spektar različitih mišljenja?
- Predsjednici Josipović i Mesić su prijatelji BiH. Razgovarali smo o sadašnjoj situaciji i odnosima, ali većina razgovora se odnosila na prošlost, na neka zajednička sjećanja. Mesić je posebno zanimljiv sugovornik, pamti veoma bitne detalje iz vremena Tuđmana i Alije Izetbegovića. Danas mi je, veoma živo, prepričao događanja vezana za susret Milošević-Tuđman u Karađorđevu 1991., njihove odnose i zajedničku procjenu u vezi BiH, u vezi Alije Izetbegovića, Armije RBiH. Procjenu koja se zatim pokazala lošom i krajnje pogrešnom.