Poražavajuće

Jedemo krumpir iz Egipta i Nizozemske, Kupus iz Albanije, mrkvu iz Srbije...

Foto: Srecko Niketic/PIXSELL
Jedemo krumpir iz Egipta i Nizozemske, Kupus iz Albanije, mrkvu iz Srbije...
13.10.2024.
u 18:33
Poljoprivredni potencijal BiH neiskorišten, dok uvoz svakoga mjeseca raste
Pogledaj originalni članak

Iako BiH ima iznimne prirodne resurse za uspješno bavljenje poljoprivredom, počevši od plodnog tla, povoljnih klimatskih uvjeta pa do vodnih potencijala, situacija u toj grani, barem ako je suditi prema statistici i riječima poljoprivrednika, nikad nije bila lošija.

Ovisni o uvozu
Prema riječima Nedžada Biće, predsjednika Udruge poljoprivrednika BiH, država je već odavno ovisna o uvozu, a izostaje i zaštita domaće proizvodnje. - Primjerice, u susjednoj Hrvatskoj godišnje se izdvoji iz proračuna gotovo milijardu maraka za poljoprivredu i isto toliko novca povuče iz europskih fondova. Kod nas, evo, u FBiH to je nepunih 200 milijuna KM. Ako uzmemo i RS i Distrikt Brčko, sve skupa ne prelazi iznos od 300 milijuna KM - prokomentirao je Bićo za Avaz navodeći kako je nužna zaštita domaće proizvodnje i adekvatne mjere. Koliko je zapravo BiH ovisna o uvozu, najbolje govori podatak da su u osam mjeseci ove godine uvezena 207,773.846,44 kilograma voća i povrća u vrijednosti od gotovo 280 milijuna maraka. U odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine, uvoz je porastao za 8,631.662,98 kilograma, a gledano u novcu, povrće i voće koje je iz drugih zemalja stiglo u BiH lani je u tom razdoblju plaćeno 262,239.089,22 KM. Prema podacima koje je UNO ustupio Avazu, u BiH su uvezena 35,034.913,42 kilograma banana, čija je vrijednost 53,974.722,96 KM, i to najviše iz Ekvadora, no iznenađuje da su u BiH stigla 23,854.123 kilograma krumpira u vrijednosti od 22,400.120,63 KM. Tako je u BiH krumpira najviše uvezeno iz Nizozemske, potom iz Egipta, ali i Njemačke te Albanije. Osim krumpira, najviše je uvezeno rajčice, i to 16,390.819 kilograma, čija je vrijednost 19,187.914,34 KM. Značajne su i količine crvenog luka te češnjaka, kao i poriluka, a tog su povrća uvezena 8,690.365,23 kilograma u vrijednosti od 9,7 milijuna KM i najviše ga je stiglo iz Nizozemske i Austrije. Uvozilo se i kupus, uglavnom iz Albanije, kelj, cvjetaču, ali i mrkvu, koja je na domaće tržište stizala uglavnom iz Srbije. Kada je pak riječ o izvozu, u prvih osam mjeseci iz BiH je izvezen 28,923.240,81 kilogram voća i povrća, a ta vrijednost je 81,2 milijuna KM. Najviše je izvezeno krumpira, i to 3,384.803 kilograma u vrijednosti od 3,3 milijuna KM, a najviše ga je izvezeno u Hrvatsku. Među voćem koje je iz BiH izvezeno prednjače kajsije, trešnje, višnje, breskve i šljive. Tog su voća izvezena 5,959.592 kilograma u vrijednosti od 10,5 milijuna KM, a najviše, gotovo polovina, otišlo je u Njemačku.

15 puta veći
Slična je situacija kada je riječ i o uvozu mesa. Naime, uvoz mesa bio je čak 15 puta veći od izvoza koji su ostvarili domaći proizvođači, i to isključivo peradari jer plasmana svinjetine i junećeg mesa uopće nije bilo. Kako su pokazali raniji podaci Uprave za neizravno oporezivanje u BiH, od siječnja do lipnja ove godine uvezeno je blizu 38.000 tona mesa različitih vrsta, čija je vrijednost dosegnula 263,76 milijuna KM. S druge strane, domaći su izvoznici u pola godine na inozemno tržište uspjeli plasirati tek 4000 tona mesa u vrijednosti od 18,35 milijuna KM.

Podsjetimo, u jednom od svojih izvješća koje se odnosi na poljoprivredu i ruralni razvoj EU.info navodi kako se organski uzgoj voća i povrća, kao i uzgoj stoke, može smatrati najvećim potencijalom u BiH koji je još uvijek nedovoljno iskorišten. Pogotovo zato što je poljoprivredno zemljište u BiH, uz vodne i druge prirodne resurse, i dalje visoke stope kvalitete. No, sve navedeno još je samo jedno izvješće i slovo na papiru dok se ne iskoriste svi potencijali kojima BiH raspolaže, a do tada će ostati ovisna o uvozu.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.