Jedemo krumpir iz Egipta i Nizozemske, Kupus iz Albanije, mrkvu iz Srbije...

Iako BiH ima iznimne prirodne resurse za uspješno bavljenje poljoprivredom, počevši od plodnog tla, povoljnih klimatskih uvjeta pa do vodnih potencijala, situacija u toj grani, barem ako je suditi prema statistici i riječima poljoprivrednika, nikad nije bila lošija.

Ovisni o uvozu
Prema riječima Nedžada Biće, predsjednika Udruge poljoprivrednika BiH, država je već odavno ovisna o uvozu, a izostaje i zaštita domaće proizvodnje. - Primjerice, u susjednoj Hrvatskoj godišnje se izdvoji iz proračuna gotovo milijardu maraka za poljoprivredu i isto toliko novca povuče iz europskih fondova. Kod nas, evo, u FBiH to je nepunih 200 milijuna KM. Ako uzmemo i RS i Distrikt Brčko, sve skupa ne prelazi iznos od 300 milijuna KM - prokomentirao je Bićo za Avaz navodeći kako je nužna zaštita domaće proizvodnje i adekvatne mjere. Koliko je zapravo BiH ovisna o uvozu, najbolje govori podatak da su u osam mjeseci ove godine uvezena 207,773.846,44 kilograma voća i povrća u vrijednosti od gotovo 280 milijuna maraka. U odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine, uvoz je porastao za 8,631.662,98 kilograma, a gledano u novcu, povrće i voće koje je iz drugih zemalja stiglo u BiH lani je u tom razdoblju plaćeno 262,239.089,22 KM. Prema podacima koje je UNO ustupio Avazu, u BiH su uvezena 35,034.913,42 kilograma banana, čija je vrijednost 53,974.722,96 KM, i to najviše iz Ekvadora, no iznenađuje da su u BiH stigla 23,854.123 kilograma krumpira u vrijednosti od 22,400.120,63 KM. Tako je u BiH krumpira najviše uvezeno iz Nizozemske, potom iz Egipta, ali i Njemačke te Albanije. Osim krumpira, najviše je uvezeno rajčice, i to 16,390.819 kilograma, čija je vrijednost 19,187.914,34 KM. Značajne su i količine crvenog luka te češnjaka, kao i poriluka, a tog su povrća uvezena 8,690.365,23 kilograma u vrijednosti od 9,7 milijuna KM i najviše ga je stiglo iz Nizozemske i Austrije. Uvozilo se i kupus, uglavnom iz Albanije, kelj, cvjetaču, ali i mrkvu, koja je na domaće tržište stizala uglavnom iz Srbije. Kada je pak riječ o izvozu, u prvih osam mjeseci iz BiH je izvezen 28,923.240,81 kilogram voća i povrća, a ta vrijednost je 81,2 milijuna KM. Najviše je izvezeno krumpira, i to 3,384.803 kilograma u vrijednosti od 3,3 milijuna KM, a najviše ga je izvezeno u Hrvatsku. Među voćem koje je iz BiH izvezeno prednjače kajsije, trešnje, višnje, breskve i šljive. Tog su voća izvezena 5,959.592 kilograma u vrijednosti od 10,5 milijuna KM, a najviše, gotovo polovina, otišlo je u Njemačku.

15 puta veći
Slična je situacija kada je riječ i o uvozu mesa. Naime, uvoz mesa bio je čak 15 puta veći od izvoza koji su ostvarili domaći proizvođači, i to isključivo peradari jer plasmana svinjetine i junećeg mesa uopće nije bilo. Kako su pokazali raniji podaci Uprave za neizravno oporezivanje u BiH, od siječnja do lipnja ove godine uvezeno je blizu 38.000 tona mesa različitih vrsta, čija je vrijednost dosegnula 263,76 milijuna KM. S druge strane, domaći su izvoznici u pola godine na inozemno tržište uspjeli plasirati tek 4000 tona mesa u vrijednosti od 18,35 milijuna KM.

Podsjetimo, u jednom od svojih izvješća koje se odnosi na poljoprivredu i ruralni razvoj EU.info navodi kako se organski uzgoj voća i povrća, kao i uzgoj stoke, može smatrati najvećim potencijalom u BiH koji je još uvijek nedovoljno iskorišten. Pogotovo zato što je poljoprivredno zemljište u BiH, uz vodne i druge prirodne resurse, i dalje visoke stope kvalitete. No, sve navedeno još je samo jedno izvješće i slovo na papiru dok se ne iskoriste svi potencijali kojima BiH raspolaže, a do tada će ostati ovisna o uvozu.