Berkovići, mala općina u istočnoj Hercegovini, uglavnom svoj razvoj temelji na poljoprivredi. Industrija u ovom kraju nije razvijena pa je malobrojno lokalno stanovništvo usmjereno na ono što može proizvesti svojim rukama.
Obitelj Lučić spletom okolnosti odlučila se početi baviti prodajom magarećeg mlijeka, dok su se u obitelji Grahovac uz papriku, odlučili na proizvodnju vinove loze koja nije tako česta u ovom kraju. Novoizabrana općinska vlast najavila je projekte koji bi trebali u budućnosti pomoći poljoprivrednicima. Jedina farma magaraca u istočnoj Hercegovini nalazi se u općini Berkovići, vlasnici farme bave se prodajom magarećeg mlijeka za koje su dokazani brojni zdravstveni benefiti.
Dobroslav Lučić iz Berkovića sa suprugom Čedom godinama se bavi uzgojem stoke i poljoprivredom. Nakon što je njihov sin tijekom pandemije dobio teži oblik koronavirusa kupili su mu magareće mlijeko i njegovo zdravstveno stanje naglo se popravilo. Ubrzo su odlučili i sami početi uzgajati ove životinje radi proizvodnje mlijeka.
"Teško se moglo naći i dobit to mlijeko jer je bila korona. Svako jutro i večer je pio po jedan decilitar i automatski mu je kašalj prestao idući dan. Doktor mu je rekao: 'Ti si se počeo naglo popravljat'. Rekao je to mi brat nabavlja i on kaže: 'Samo nastavi, čuo sam i ja da je dobro to'", ispričao je za BHRT Dobroslav Lučić.
Proizvodnju su pokrenuli s tri magarice i danas ih je na farmi 13.
Životinje dobivaju najbolju prehranu, a samostalno pasu ljekovito bilje. Maksimalno se vodi računa o higijeni, a samo mlijeko se redovno kontrolira na institutu Vaso Butozan u Banja Luci. Potražnja je puno veća od ponude i mlijeko je vrlo traženo. Dobroslavu u svemu pomaže supruga Čeda. "Pa, moj dan na selu... ujutro se ustanem, popijem kavu i krenem raditi. Dok se uvečer ne smrači nema stajanja i kad se uvečer smrači lako zaspim", kazala je Čeda Lučić.
Na drugom kraju općine obitelj Grahovac odlučila je nastaviti obiteljsku tradiciju uzgoja vinove loze te su tako u selu Podkom podigli najveći vinograd u ovom kraju Hercegovine. Osim vinove loze bave se i sadnjom paprike po kojoj je ovaj kraj i prepoznatljiv.
"Ja ne mogu proizvesti koliko se traži. Recimo rogu ove godine nismo vozili na tržnicu u Čapljinu. Što se tiče vinograda, sve grožđe može se prodati ovdje na ovoj livadi i da ga ima još toliko prodalo bi se. Ovdje je zasađeno oko 1.700 čokota vranca, a ostalo su žilavka i smederevka, frankovka i neke ožiljene sorte da bi sačuvao jer smo imali vinograd prije 50 godina", naveo je Mirko Grahovac.
Ono što njima konkretno nedostaje ističe Grahovac je voda za natapanje. Trenutačno koriste vodu iz vodovoda, a rješenje bi mogle biti bušotine za podzemnu vodu koje ima u izobilju.
Projekte navodnjavanja je pokrenula općina Berković uz pomoć Vlade Italije i oni ulaze u završnu fazu za jedan dio općine. U planu su, kazao je za BHRT novoizabrani načelnik i mnogi drugi projekti.
Bojan Samardžić, načelnik Općine Berkovići
"Ono što želimo je da damo podršku svim poljoprivrednim gazdinstvima koja žele da se bave nekom vrstom sekundarne proizvodnje, kao što su neki mini pogoni od sirana, pa do proizvodnje ajvara i slično i općinska uprava će podržati te aktivnosti", istaknuo je načelnik Općine Berkovići Bojan Samardžić.
Poljoprivreda je u Berkovićima označena kao egzistencijalna djelatnost. Međutim, kako navodi Samardžić, brojni su potencijali ove općine za razvoj. Od prirodnih resursa, poput vjetra i sunca do turističkog potencijala za brdski biciklizam i paraglajding.