Hercegovina je idealna za uzgoj šipka i po tome je već stoljećima poznata, ali nažalost, tržište nije zasićeno ovim voćem, kao i finalnim proizvodom koji se od njega može dobiti.
Što prirodniji
Danas 60-godišnji magistar ekonomskih znanosti Alija Tipura iz Mostara, još kao student radio je na ideji kako doći do finalizacije proizvoda u što prirodnijem stanju i takvoga ga plasirati na tržište. - Još kao mlad zavolio sam ovu kulturu. Kao student radio sam na ideji kako doći do soka od šipka, a sačuvati ga u što prirodnijem stanju da ne izgubi kakvoću. Primijetio sam već tada, a tako je i danas, da ga na tržištu nema u potrebnim količinama. Soka od divljeg šipka nema flaširanog, odnosno vrlo slabo ga je u slobodnoj prodaji. Ono što ima je u malim gospodarstvima koja uglavnom sade za svoje domaćinstvo - kaže Tipura. Vođen ovom mladalačkom idejom, Tipura je 18 km sjeverno od Mostaru u mjestu Podgorani na 8 duluma zemlje podigao plantažu od 500 stabala divljeg nara – brduna. Sam je birao sadnice s najboljih mjesta te sadio na parceli koju je ranije kultivirao od klasičnog hercegovačkog krša. - Plantaža je stara 7 godina i trebalo je dosta napora da bismo prije dvije godine proizveli prvi sok od divljeg nara. Lani u travnju stavili smo ga na tržište pod nazivom “Limfanar”. Osim za rast plantaže, dosta vremena je trebalo za odabir primjerenih staklenki, dizajn, marketing i danas je trenutačni kapacitet 1500 litara soka po sezoni - govori nam Tipura dok hodamo njegovom plantažom. Šipak u Hercegovini je apsolutno domaća kultura i uvjeti koje ima ova plantažu idealni su za uzgoj visokokvalitetnoga soka od divljeg šipka.
Približavanje potrošačima
- Ove godine, kad budemo radili finalni proizvod, na njega će biti otisnuta markica bio proizvoda. Količine su ograničene i velika je potražnja na tržištu, a ja trenutačno ne mogu toliko proizvesti. Osim standardne staklenke od 720 ml koja se nalazi u prodaji, od ove godine punit ćemo sok i u staklenke od 200 ml, što je vrlo pogodno za ugostiteljske objekte te približavanje proizvoda i tim potrošačima - kazuje nam Tipura. Sok se, kaže, nakon cijeđenja zaleđuje i kasnije se u takvom stanju prebacuje do punionice. - “Limfanar” je brendirani sok koji smo plasirali na tržište te je već u ponudi jednog velikog trgovačkog lanca u BiH. Riječ je o pasteriziranom soku s minimalnom količinom šećera koji ima plavi pečat. Cijela proizvodnja je organska, praćena prema kemijskom i bakteriološkom sastavu Zavoda za javno zdravstvo. Sok od divljeg šipka preporučuje se svima, posebno dijabetičarima. Koliko sam upoznat, sličnog proizvoda od divljeg šipka nema u cijeloj Europi. Postoje neki surogati, primjerice sok od slatkog nara, ali to se po kakvoći ne može usporediti s ovim sokom. Za izlazak na strano tržište potrebne su ogromne količine, ali zasad ostajemo samo na domaćem tržištu jer ono nije zasićeno - kaže Tipura. •