Veteran bosanskohercegovačkog alpinizma, 62-godišnji Naim Logić, prije izvjesnog vremena zaokružio je svoju alpinističku karijeru usponom na najviši vrh Antarktike i time se svrstao među 400 ljudi koji se mogu pohvaliti tom “titulom”. No, u BiH ima još interesenata, dakako mlađih, čiji je cilj osvajanje svjetskih planinskih vrhova.
Jedan od njih je i Adis Čingić, koji je sudjelovao proteklih godina u četirima svjetskim ekspedicijama, a početkom 2016. godine osvojio je i Kilimandžaro u Africi. Jedan je od najcjenjenijih planinarskih vodiča u BiH koji poznaje sve tajne domaćih staza, piše Večernji list BiH.
Devet planinara i planinarki iz BiH su se, kao članovi međunarodnog tima Extreme summit, popeli na Kilimandžaro, najviši vrh u Africi, visok 5895 metara. To su: Andrea Ćurea, Adis Čingić, Dino Kovačević, Senad Bajrić, Mileva Radović, Mirko Zečević Tadić, Zvonko Josić, Franjo Tufekčić i Samer Hajrić.
Afrički izazov i rezultati
Ukupno 12 članova tima iz cijele regije na vrh je izveo upravo vodič Adis Čingić. - Ovo je bio veliki mentalni izazov za mene. Do stanice Kibo Hut, visoke 4700 metara, bilo je u redu. Na vrh smo krenuli u ponoć i uspon je trajao oko 11 sati. Na ovim visinama je sve potpuno drukčije nego na našim planinama koje su visoke oko 2000 mnv. Za mene osobno, ovaj uspon predstavlja veliki uspjeh i to je moj najveći vrh do sada, kazala je članica ekspedicije Andrea Ćurea i dodala: - Put do vrha nije tehnički zahtjevan, ali je mentalno i fizički težak. Ekipa je bila sjajna s mnogo pozitivne energije, što je sigurno doprinijelo uspjehu. Kilimandžaro nas je osvojio i zahvalni smo što nas je pustio uživati u afričkom izazovu, pomaknuti svoje granice i gledati Afriku s njezine najviše točke, kazala je Ćurea. Uspon na Kilimandžaro je treća faza višegodišnjeg projekta Sedam vrhova - sedam kontinenata koji je 2014. započeo Adis Čingić. Cilj projekta bio je popeti se na najviše vrhove svih sedam kontinenata. Govoreći o realizaciji ovog projekta, Čingić optimistično naglašava da bi se on mogao realizirati u idućih pet- šest godina. - Mene osobno ekspedicionizam privlači zbog moje stalne želje za putovanjima i osjećaja slobode kada sam na planini, daleko od civilizacije. Tada se počneš baviti elementarnim stvarima - kako preživjeti, što pojesti, kako sačuvati energiju za nastavak puta, kako se ne razboljeti, kako sačuvati toplinu, kaže on. Upitan koje je do sada vrhove osvajao i na kakve ideje je nadolazio, Čingić kaže da je dva puta bio na Himalaji, gdje je osvojio Island Peak visok 6182 mnv te Cho Oyu na 8201 mnv.
Bez novca nema penjanja
- Osvojio sam vrhove dvaju kontinenata, a to su Aconcagua (6962 mnv) u Andima, u Argentini, i vrh Elbrus od 5642 metara nadmorske visine na Kavkazu u Rusiji.
Kada sam se vratio iz Rusije, došao sam na ideju pokušati se popeti i na ostale vrhove. To je vrlo skup projekt, tako da se bez pomoći kompanija i prijatelja ta ideja teško može realizirati.
Može se mnogo vremena provesti u treniranju, fizički i mentalno, ali bez financijske potpore od toga nema ništa.
Samo za Mount Everest treba uplatiti 40.000 dolara po jednoj osobi, od čega Kini ili Nepalu, ovisno s koje se strane penjete, treba izdvojiti 20.000 dolara za pristojbu. Uz to, trebate imati i 65 do 70 slobodnih dana, a kakvo vrijeme može biti posljednja tri dana juriša na vrh, to ne ovisi o vama, kaže Čingić.
Izaći iz ureda u prirodu
Ovaj vrsni planinar otkriva nam i svoje emocije i dojmove nakon što se osvoji zadani cilj.
- Kada se popnem na vrh planine, imam potrebu vrištati, a na povratku u šator plače mi se. To traje desetak minuta i ja sam nakon toga kao nov. I dalje nastavljam trenirati i planinariti i nadam se da će se moj san ostvariti. Nakon Kilimandžara imam želju uputiti se u Sjevernu Ameriku i pokušati se popeti na Denali (6194 metara nadomorske visine).
Svoje umijeće i strast prema penjanju Adis dijeli i s drugima kroz udrugu “Stopa”. Prema njegovim riječima, udruga “Stopa” nastala je u lipnju 2014. godine kao rezultat druženja petero ljudi čija je zajednička osobina ljubav prema prirodi i planinarenju.
Tako je i osnovna ideja udruge promoviranje kulture planinarenja i boravka u prirodi, a cilj je omogućiti što većem broju ljudi planinariti s nama, kao i dosta toga naučiti. Želimo potaknuti poslovne ljude, koji stresni radni tjedan provode sjedeći u uredskom prostoru, da odluče i krenu na planinu. •