Sjedilački način života počeo je dominirati našom svakodnevicom, no to može imati vrlo ozbiljne posljedice za naše zdravlje.
Naime, prosječna odrasla osoba koja radi uredski posao sjedi čak 70 posto svog vremena. Tu se ubraja i vožnja do radnog mjesta i natrag, kao i slobodno vrijeme u kojem sjedimo zavaljeni u udobnost fotelje. Međutim, ljudsko tijelo stvoreno je za kretanje poput hodanja, trčanja, skakanja, plivanja, penjanja i čučanja, a ne za stalno sjedenje, piše Zadovoljna.hr.
Upravo zato sjedilački način života može ozbiljno utjecati na cjelokupni organizam.
Što se točno događa s našim organizmom tijekom dugotrajnog sjedenja i kako si možemo pomoći, ali i kako zapravo treba pravilno sjediti, pojasnila nam je fizioterapeutkinja Maja Sabolić.
Kralježnica se sastoji od 33 međusobno povezanih kralježaka, 7 vratnih (cervikalnih), 12 prsnih (torakalnih), 5 slabinskih (lumbalnih), 5 sakralnih koji su srasli tako da tvore krstačnu kost te 4 trtična koji zajedno čine osnovnu potporu našeg tijela i služi kao zaštita leđne moždine.
Kralježnica je koštani sklop koji tvore 24 slobodna gibljiva segmenta, spojena intervertebralnim kolutima (diskovima), te 9 do 10 nepomičnih sraštenih segmenata koji čine križnu i trtičnu kost.
Između slobodnih segmenata nalaze se 23 intervertebralna koluta (diska) koji zajedno sa svezma čvrsto spajaju kralješke, ali i omogućavaju gibljivost u vratnom, prsnom i slabinskom dijelu kralježnice, govori nam fizioterapeutkinja.
Dodaje kako, gledajući sa strane, kralježnica ima prirodne krivine u obliku dvostruko savijena slova S koje omogućavaju izvršavanje statičkih i dinamičkih funkcija tj. amortiziraju pritisak, balans i veliki opseg pokreta u svim smjerovima dok mišići istovremeno zadržavaju dobru posturu.
Svako odstupanje od tog prirodnog položaja najčešće dovodi do problema.
Prilikom nepravilnog sjedenja najjače opterećenje je na lumbalni (donji dio) kralježnice. Kod dugotrajnog sjedenja bez tjelesne aktivnosti dolazi do skraćivanja i istezanja muskulature (mišića) i samim time potičemo slabljenje muskulature koja ne može održavati uspravan stav tijela.
U sjedećem položaju nemamo dobar cirkulacijski protok tekućina, pa dolazi do propadanja tkiva te nam se to odražava na ubrzanom slabljenju kognitivnih funkcija i oslabljenom psihoneuroimunološkom sustavu, napominje Maja.
Tako dugotrajno sjedenje oslabljuje cijeli organizam. Javlja se mišićna slabost u području trupa i sjednih mišića, istegnutost i napetost leđnih mišića te skraćenost prsnih mišića i u području zdjelice i kukova, kronična bol u predjelu vratnog, ramenog i slabinskog područja.