Nekoliko proteklih dana s uzastopnim oborinama diljem Bosne i Hercegovine dobro je došlo za zemlju žednu vode, a što posebno cijene naši poljoprivredni proizvođači koji se spremaju na jesensku sjetvu različitih kultura, a kišu cijene i proizvođači električne energije čija su akumulacijska jezera proteklih mjeseci bila na niskim razinama, piše Večernji list BiH.
U kontekstu utjecaja oborina na aktualno stanje akumulacija, iz Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne navode kako bi nastavak razdoblja nestabilnosti vremena uz oborine značio i podizanje razine vode.
Očekivanja i pomoć
Kada je u pitanju Ramsko jezero, posljednje oborine utjecale su na podzemne akumulacije.
“To na našu akumulaciju nije imalo neki utjecaj. Ipak, ako bi se oborine nastavile u sljedećem tjednu ovom razinom, moglo bi se očekivati povećanje vodostaja u našoj akumulaciji u Rami”, kazala je Buntić.
Nešto zapadnije na najvećoj hidroakumulaciji u Europi, Buškom jezeru, proteklih dana javnost je svjedočila gotovo nestvarnim prizorima - fotorafije ispucalog dna isušenog jezera asocirale su na prizore kakvi se vide samo u znanstveno-fantastičnim filmovima, a razlog takve situacije su, osim opće suše koja je vladala u posljednjem razdoblju, radovi na sanaciji propusta podno Kamešnice, uslijed čega Hrvatska elektroprivreda (HEP) gubi ogromne količine vode. Sve navedeno dovelo je i do negativnog utjecaja na riblji fond.
Kiša koja je padala prethodnih dana, nažalost, nije mnogo popravila stanje. Općina Jajce poznata je, između ostaloga, i po jezerima na rijeci Plivi, a putnik namjernik nakon nekoliko sekundi uživanja u predivnom ambijentu može s pravom reći kako Veliko i Malo Plivsko jezero spadaju među najljepša jezera ne samo u BiH nego i u ovom dijelu Europe.
Na sreću, na ovom prostoru suša se nije negativno reflektirala na razinu vode.
Osim za akumulacijska jezera, kiša je donijela i prijeko potrebne dobre vijesti za domaće poljoprivrednike. Iako je uobičajeni ciklus takav da se sije u proljeće, sadi u ljeto, a bere u ranu jesen, postoje mnoge poljoprivredne kulture koje se mogu uzgajati i tijekom hladnijih mjeseci. Kraj rujna i listopad tako su prilično pogodni mjeseci za sjetvu i sadnju kupusnjača, crvenog luka i češnjaka, raznih salata, mrkve, korijandra, repe.
Utjecaj vremena
Primjerice, za sjetvu salate pogodne su nešto niže temperature, kao i kiša, a sve zajedno jamac je kako će na proljeće urod biti dobar.
Kada je u pitanju uljana repica, situacija je nešto složenija. Ovoj poljoprivrednoj kulturi odgovara nedostatak kiše pred samu sjetvu, no nakon sjetve itekako su joj potrebne oborine.
Poljoprivrednici nam govore kako su oborine proteklih dana dovoljno natopile tlo za njegovu obradu te su procjene kako će rezultati jesenske sjetve biti i više nego dobri.
Naravno, pritom će trebati uzeti i u obzir zemljopisni položaj pa se tako u južnim predjelima Bosne i Hercegovine određene kulture mogu uzgajati na otvorenom, dok se u unutrašnjosti mogu uspješno uzgajati u plastenicima, niskim tunelima, prekrivenim gredicama koji će štititi biljke od niskih temperatura, mraza, vjetra, snježnih oborina. Kada je riječ o Semberiji, uskoro se očekuje sjetva pšenice i ostalih vrsta žita, a vrijedi navesti kako je potvrđeno da će ratari koji ove jeseni odluče zasijati domaće sorte u poljoprivrednima ljekarnama diljem Republike Srpske sjemena pšenice, ječma, pšenoraži i raži platiti za oko 30 posto manje u odnosu na redovitu cijenu.•
Nedavne oborine počele su puniti kanale Ramskog jezera. Ako bi se nastavilo nestabilno vrijeme, očekuje se i dizanje razine vode
Buško blato, čije su fotografije nedavno obišle regiju, još je uvijek u situaciji u kojoj nema naznaka kada će doći do punjenja
Plivska jezera, koja svojom ljepotom plijene pozornost velikog broja turista i ribiča zbog svojega položaja, nisu posebno osjetila sušu