Kiseljak, srednjobosanska općina koja je odlukom Općinskog vijeća nedavno zatražila da postane grad, i ovoga ljeta podsjeća na veliko gradilište. Gradi se obilaznica, otvaraju gradilišta u poslovnoj zoni u Azapovićima, u kojoj svoj prvi objekt u BiH gradi i Lidl, dovršava se nova zgrada Doma zdravlja, obnavlja hotel Dalmacija, uređuje tematski park uz izvor Kiseljačić.
U razgovoru s načelnikom Mladenom Mišurićem Ramljakom u povodu Dana općine, 20. srpnja, doznajemo više i o drugim planiranim projektima. Usmjereni su na najmlađe, ali i sve ostale stanovnike jer općinske vlasti prave iskorake prema kvalitetnijem rješenju problema zbrinjavanja otpada, proširenju vodospremnika koji bi osigurali kvalitetniju vodoopskrbu. Radi se i na izgradnji projekata u oblasti kulture i sporta, obogaćivanju turističke ponude, a Kiseljaku će se pokušati vratiti i epitet prepoznatljivog trgovačkog središta koji je imao nakon rata.
Gdje biste, kad je u pitanju stupanj razvijenosti i kvalitete življenja, svrstali Kiseljak?
- Kiseljak je oduvijek bio mjesto ugodno za život i po svome zemljopisnom položaju i činjenici da smo od glavnog grada udaljeni tek 30-ak km, ali i zbog niza drugih okolnosti. Smješten je u pitomoj dolini rijeke Lepenice, njime protječu tri rijeke, bogat je izvorištima prirodne mineralne vode, a i ljudi ovoga kraja, u bivšoj državi sustavno zanemarenog, radišni su te su se naviknuli boriti za svoje mjesto pod suncem ove zemlje. Uz sve projekte koji su pokrenuti, prije svih mislim na urbaniziranje središta mjesta, uz gradnju novih prometnica i procvat stanogradnje, ali i niz projekata koji su realizirani u takozvanim rubnim područjima općine, od poslovnih zona u Brestovskom i Azapovićima, Kiseljak je izrastao u urbanu sredinu ugodnu za život, nudeći suvremenom čovjeku sve što mu je potrebno za kvalitetan život. Kiseljak je mirna i za život ugodna sredina, a opet nam je sve blizu i nadohvat ruke.
U kojem smjeru će ići daljnje širenje Kiseljaka u smislu gradnje novih stambenih zgrada jer Kiseljak je posljednjih godina doživio procvat stanogradnje?
- Stanogradnja u Kiseljaku priča je koja se polako privodi kraju. Mislim da više nemamo prostora za mnogo novih zgrada jer njih treba pratiti i odgovarajuća infrastruktura, od parkirališnih prostora do priključaka za vodu, struju, svega što ljudima treba za kvalitetan život. Dosta se toga gradilo i izgradilo, sad je vrijeme da poradimo na nadogradnji koja je također važna, dajući ljudima sve potrebne sadržaje koji donose kvalitetu življenja.
O kakvim konkretno sadržajima govorite?
- Mislim, prije svega, na školstvo, uključujući i predškolski odgoj i obrazovanje, sport, kulturu. Proširenje školskog prostora dogradnjom školskih zgrada u Kiseljaku, kao i naselju Gromiljak, jedan je od projekata koje planiramo realizirati. Cilj je da djeci omogućimo pohađanje nastave u jednoj smjeni. Imat ćemo i nove objekte produženog boravka kako bismo zaposlenim roditeljima olakšali brigu o djeci školske dobi. Gradit će se i novi vrtići, vrlo vjerojatno u jedan takav projekt ide i Općina Kiseljak. Cilj je da sva djeca dobiju priliku pohađati vrtić, a uz potporu postojećima, za to će biti potrebni i novi vrtići. Tu su, naravno, i projekti koji se tiču kulture i sporta. Općinsko vijeće nedavno je usvojilo informaciju u gradnji multimedijalne koncertne dvorane u Kiseljaku, uz obnovu postojećih domova kulture u kiseljačkim naseljima i njihova vraćanja u funkciju. Dokument ide u javnu raspravu kako bi Kiseljačani dali svoje mišljenje o njemu, odabrali lokaciju na kojoj će se graditi dvorana. Tu je i projekt izgradnje zone sporta i rekreacije za koji tražimo partnera jer će se realizirati po načelu javno-privatnog partnerstva. Svi će ovi projekti u značajnoj mjeri obogatiti kulturni i sportski život Kiseljaka te svim našim stanovnicima donijeti novu kvalitetu življenja.
Kvaliteta življenja podrazumijeva i čist zrak te kvalitetnu i pitku vodu u dovoljnim količinama. Kakvi su planovi općinskih vlasti po navedenim pitanjima koja su dugogodišnja bolna točka Kiseljaka, osobito deponija Berberuša i stalnih požara koji onečišćuju zrak?
- Deponij Berberuša trenutačno je pod kontrolom. Dokad će tako biti, to ovisi o neodgovornim pojedincima koji izazivaju požare i nove ekološke incidente. To je dugogodišnji problem koji moramo rješavati korak po korak. Prvi već pravimo, a to je izgradnja reciklažnog dvorišta u sklopu javnog komunalnog poduzeća u kojem bi se razdvajao otpad. Krajnji je cilj zatvaranje deponija, ali to ne možemo napraviti preko noći jer bi u tom slučaju niklo mnoštvo divljih deponija, još opasnijih za okoliš i zdravlje ljudi. Zato idemo korak po korak, a cilj je zatvoriti deponij Berberuša, reciklirati i iskoristiti što je moguće više otpada, a za ostatak naći prikladno rješenje. Kad je voda u pitanju, njezin nedostatak, osobito ljeti, kad su jake vrućine i nema oborina, nije problem samo Kiseljaka već i većine drugih lokalnih zajednica. U rješavanje toga, jednako kao i u problema zbrinjavanja otpada, svi se trebamo uključiti. Nedopustivo je puniti bazene, zalijevati travnjake i usjeve te prati ulicu dok drugi nemaju vode za osobne potrebe. Općinske vlasti rade na izgradnji dodatnih vodospremnika, ali, kako bismo imali dovoljno vode i čist zrak, svi moramo dati svoj doprinos racionalno koristeći vodu, razdvajajući otpad i odlažući ga na mjesta koja su za to predviđena.
Uz rješavanje spomenuta dva dugogodišnja i goruća problema, koji su još projekti planirani u Kiseljaku, uz one koji se trenutačno rade i realiziraju?
- Kiseljak je i ovog ljeta veliko gradilište, niču objekti u poslovnoj zoni Azapovići, gradi se obilaznica, dovršava nova zgrada Doma zdravlja, a tu su i projekti poput tematskog parka o mineralnoj vodi koji se gradi na području uz izvor Kiseljačić. Uz obnovu hotela Dalmacija, čija je privatizacija konačno završena prošle godine, Kiseljak pomalo vraća nekadašnji epitet prepoznatljivog turističkog mjesta čija je ponuda bazirana na prirodnoj mineralnoj vodi, njezinim ljekovitim svojstvima i osvježavajućem okusu te na proizvodima na njezinoj bazi, uključujući i kiseljačke pogačice, naš prepoznatljiv brend koji će se, nadam se, uskoro naći pod zaštitom UNESCO-a. Kiseljak je tijekom povijesti bio prepoznatljiv po mineralnoj vodi po kojoj je dobio ime, po programima liječenja na njezinoj bazi, kiseljačkim pogačicama koje se s njom prave. Vrijeme je da te potencijale oživimo, ali i da Kiseljaku vratimo još jedan epitet koji je imao nakon rata, poznatog trgovačkog središta. Trgovina je posljednjih godina zamrla, tako da danas u Kiseljaku nemate gdje kupiti cipele. Ljudi danas traže nešto drugo od onoga što im se nudilo neposredno nakon rata i jedan od projekata koji su planirani je ponuditi robne marke zbog kojih većina Kiseljačana trenutačno ide u Sarajevo. Jedan urbani trgovački centar nešto je što nam trenutačno nedostaje te će ga Kiseljak uskoro dobiti.
Kad govorite o projektima koji se realiziraju, a pogotovo onima koji su planirani, koliko su oni dio prostorno-planske dokumentacije?
- Sve što se u Kiseljaku radi i gradi dio je prostorno-planske dokumentacije. Tako će biti i s budućim projektima koji će biti dio prostornog plana za razdolje od 2026. do 2046. godine, na čijoj se izradi trenutačno radi.
Općinsko vijeće Kiseljak nedavno je u proceduru uputilo inicijativu da Kiseljak promijeni status iz općine u grad. Očekujete li da će ona uskoro biti usvojena?
- Očekujem da se naši argumenti, a to je bogata povijest, povoljan zemljopisni položaj i mnoštvo projekata kojima je Kiseljak poprimio obrise urbane gradske sredine, prepoznaju i da, nakon Novog Travnika, budemo drugi grad u SBŽ-u. Kiseljačani su to zaslužili svojom kreativnošću, radinošću i željom za stalnim napretkom mjesta u kojem žive na svim poljima života i rada. Kiseljak je oduvijek bio mjesto ugodno za život, a uz status grada i mogućnosti koje mu se time otvaraju dobit će više prilika i mogućnosti za razvoj i poboljšanje kvalitete življenja.